KOMEMORACIJA
KOD DREŽNICE SAHRANJENO 300 BORACA NOB-a IZ ISTRE. VERA ŠVABENIC ZORIČIĆ, svjedokinja tragičnih ratnih zbivanja: "Bilo mi je preteško, ali hrabrilo nas je nevjerojatno drugarstvo"
Istarska delegacija kod Spomen-kosturnice
Povezanost Istre i drežničkog kraja u Drugom svjetskom ratu odrazila se i u poslijeratnom razdoblju kada su istarske općine u znak zahvalnosti Drežničanima, financirale izgradnju i opremanje zdravstvenog doma u mjestu
"Bilo mi je preteško, ali hrabrilo nas je nevjerojatno drugarstvo, prisjeća se 98-godišnja Vera Švabenic Zoričić koja je iz okupiranog Zagreba kao mlada bolničarka došla u Drežnicu. Pridružila se partizanskoj bolnici u šumi na Javornici, gdje je kako je rekla, bilo i dosta ranjenih Istrijana. Preboljela je tifus pjegavac, a 1943. godine zatražila premještaj u vojnu jedinicu. Nije mogla podnijeti toliko smrti i patnje kojima je svakodnevno svjedočila. - Drežnica je paljena sedam puta, poginulo je 250 boraca s puškom u ruci, bilo je 529 žrtava fašističkog terora i 80 umrlih od tifusa, nabrojao je 90- godišnji Filip Maravić iz Drežnice.
Svoja sjećanja ovi su svjedoci tragičnih ratnih zbivanja evocirali prvo kod središnjeg spomenika palim borcima i žrtvama fašističkog terora u samoj Drežnici, a potom i na komemoraciji žrtvama kod Spomen-kosturnice nedaleko od partizanske bolnice na Javornici.
Kosturnica je sagrađena 1955. godine i u nju su preneseni posmrtni ostaci umrlih u bolnici, a veliki dio stradalih bili su Istrijani. Na spomen ploči zabilježeno je da je u njoj sahranjeno tri stotine junačkih sinova koji su dali svoje živote u NOB-u za slobodu domovine. Bili su na liječenju u partizanskoj bolnici VII koja se od 1942. do 1944. godine nalazila u šumi blizu kosturnice i gdje su kao teški ranjenici podlegli ranama.
Evakuacija Istrana
Kao središte NOR-a Drežnica je nakon rujna 1943. godine služila kao jedno od mjesta evakuacije naroda iz Istre, koju je organizirao zapovjednik Operativnog štaba za Istru i prvi zapovjednik 43. istarske brigade Savo Vukelić. Tijekom rata uspostavljena je mreža ilegalnih kurirskih putova koji su povezivali Drežnicu s Brgudcem na Ćićariji, a istarski borci su u listopadu i studenom 1943. godine branili drežničku partizansku bolnicu na Javornici. Na Javornici je kosturnica poginulih boraca NOB-a za koju se smatra da su u njoj sahranjeni upravo borci iz Istre, što se obilježava svake godine 21. rujna kada u Drežnicu pristižu članovi antifašističkih udruga iz Istre. Povezanost Istre i drežničkog kraja u Drugom svjetskom ratu odrazila se i u poslijeratnom razdoblju kada su istarske općine u znak zahvalnosti Drežničanima, financirale izgradnju i opremanje zdravstvenog doma u mjestu. Kako bi se revitalizirala ova veza na ovogodišnjoj komemoraciji u Drežnici nastupio je istarski zbor "Praksa".
U Drežnici je ovih rujanskih dana boravio i arhitekt Emil Jurcan iz Pule, a namjera je Društva arhitekata Istre sudjelovati u segmentu projekta obnove kosturnice gdje su pokopani borci iz Istre, kao i spomenika bolnici na Javornici koju su branili. Određeni popravci spomenika i kosturnice izveli bi se već ove godine dok je za iduću planirano izraditi repliku skulpture bolničarke, rad akademskog kipara Koste Angelija Radovanija, koja se nalazila pred ulazom u kosturnicu, ali je ukradena, kao i postaviti nove spomen ploče. Namjera je i pokrenuti postupak upisivanja kompleksa spomenika bolnice djela arhitekta Zdenka Kolacija, u registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Autorima projekta bilo bi drago kada bi i Istarska županija sudjelovala u njegovom razvoju s obzirom da je riječ o zajedničkoj baštini neposredno vezanoj uz noviju povijest istarskog kraja.
U partizanskoj bolnici na Javornici preminuo je i u blizini sahranjen veliki broj Istrana, o čemu se relativno malo zna u povijesnoj literaturi, napominje Milan Radošević, dopredsjednik Istarskog povijesnog društva koji je, uz predsjednika Maurizia Levaka i člana Igora Jovanovića, bio nazočan komemoraciji u Drežnici.
Delegacija UABA-a
- Smatramo da bi se ovom temom trebali pozabaviti i mi istarski povjesničari. Projektu se pristupa na jedan novi interdisciplinarni način, uključeni su arheolozi, povjesničari umjetnosti i povjesničari. Mogu nam prenijeti svoje metode i iskustva kako bi ih implementirali u Istri i revalorizirali i taj dio antifašističke povijesti. Mi i u Istri imamo puno lokaliteta, partizanskih bolnica i tiskara, između ostalog i Glasa Istre, koji tek trebaju biti pronađeni i obilježeni. Jedan od lokaliteta koji tek treba naći je mjesto gdje je tiskan treći broj Glasa Istre, odnosno prvi broj na istarskim tlu, izjavio je Radošević.
U sastavu delegacije Udruge antifašističkih boraca i antifašista Grada Pule, bili su zamjenik predsjednika Boris Siljan, tajnik Lovro Sangaleti i član Predsjedništva Pavao Kutlača. Siljan kaže kako im je želja surađivati sa srodnim udrugama. - Mi antifašizam živimo svaki dan, a ovakvi skupovi poput drežničkog jedan su od načina da se taj dio novije povijesti prenosi i na mlade generacije, rekao je Siljan.
Institut za povijest umjetnosti na inicijativu dr. sc. Sanje Horvatinčić ove je godine pokrenuo projekt "Baština odozdo - Drežnica: Tragovi i sjećanja 1941.-1945." u kojem sudjeluje Društvo arhitekata Istre, a sada će se kao vanjski partner pridružiti i Istarsko povijesno društvo čija je delegacija zajedno s predstavnicima Udruge antifašističkih boraca i antifašista Grada Pule prisustvovala komemoraciji u Drežnici.
Kako se prilikom istraživanja ispostavilo, mnoga sjećanja u Drežnici vezana su uz Istru, istarski kraj i ljude te je Institut za povijest umjetnosti pozvao udruge koje djeluju u Istri, poput Društva arhitekata i Istarskog povijesnog društva na sudjelovanje u projektu. Riječ je, kaže povjesničarka umjetnosti Horvatinčić, o višegodišnjem međunarodnom projektu u kojeg je uključen interdisciplinarni tim povjesničara umjetnosti, arheologa i arhitekata iz Španjolske, Portugala i Hrvatske, zainteresiranih za razvoj novih metodoloških pristupa kulturološkoj baštini.
Materijalni ostaci
Primjer Drežnice kod Ogulina odabran je budući je taj krajolik obilježen brojnim materijalnim ostacima iz razdoblja kada je tijekom Drugog svjetskog rata bio poprištem partizanske borbe.
Tragovi uključuju bolnice, tiskare i vojne baze, dok su poslijeratne komemorativne prakse ostavile u nasljeđe veći broj spomenika te bogat repozitorij društvenih i osobnih sjećanja između ostalih i onih istarskih.
- Veza s Istrom nametnula se stoga što su istarski borci bili prisutni u velikom broju na području Drežnice, generalno na području Gorskog Kotara. Drežnica je bila važno partizansko uporište, a na Javornici je bila partizanska bolnica kroz koju je prošao i tu se liječio veći broj boraca, veliki broj njih iz Istre. To je tema koja nikad nije bila do kraja istražena. U Drežnici na terenskom istraživanju upravo borave dva španjolska arheologa, a njihov kolega iz Portugala dolazi u listopadu. Razlog tog povezivanja je njihovo istraživanje vezano uz španjolski građanski rat. Postoje direktne veze između boraca koje su bili u španjolskom građanskom ratu i prenijeli iskustva borbe u NOB. Kroz materijalne ostatke tog vremena, kroz suvremenu arheologiju, ostatke oružja, osobnih predmeta, instrumentarija vezanih uz bolnicu, može se ispričati priča koja je opipljivija nego klasična historiografija, kaže Horvatinčić i dodaje kako je cijela priča oko partizanske bolnice na Javornici zapravo ženska priča, jer bolnicu su vodile žene, ali i snabdijevale žene iz okolnih krajeva.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
