Zastupnici koji nisu iz Zagreba nego su, recimo, iz Istarske županije, imaju pravo na korištenje smještaja u stanovima za službene potrebe te u unajmljenim garsonijerama i jednosobnim stanovima. Trošak može iznositi mjesečno do 2.500 kuna na ime najma stana, kao i na naknadu režijskih troškova do 500 kuna mjesečno. Moguće razlike u troškovima najma stana i režijskim troškovima zastupnici snose sami

Novi deseti saziv Hrvatskog sabora koji će se konstituirati ove srijede, iako stranački šarolikiji, drukčiji i s nizom novih imena, u jednoj od najvažnijih stvari bit će identičan svim prošlim sazivima u tridesetak godina višestranačkog parlamentarizma u Hrvata. Riječ je o visini saborskih plaća i ostalih financijskih prinadležnosti koje nadmašuju trostruku prosječnu plaću u državi, da se o minimalcu i ne govori. Kad se pogleda iznos prosječnih zastupničkih plaća, drukčije svjetlo pada i na „principijelne“ i „svjetonazorske“ sukobe o tome kome pripada neka osvojena saborska fotelja, odnosno zašto su pojedini političari dali sve od sebe kako bi dospjeli na ulazna mjesta koalicijskih lista koje su dobile povjerenje biračkog tijela.

Prosječna plaća saborskih zastupnika isplaćena u svibnju ove godine – dakle, za vrijeme kada je sabornica bila napola puna zbog ograničenog „rada od kuće“ iznosila je 16.699,05 kuna u neto iznosu, odnosno 25.188,09 kuna bruto s plaćenim porezom i doprinosima.

Ipak, koliko je tko od saborskih zastupnika primao na svoj tekući račun svakog mjeseca nije lako odrediti jer i oni, baš poput drugih zaposlenika plaćaju prirez ako postoji u mjestu gdje su prijavljeni te imaju dodatke na radni staž, odbitke na djecu i druge uzdržavane osobe kao i invalidnine ako ih imaju. Uz to, saborski zastupnici imaju i druge dodatke koje obični smrtnici, radnici u privatnim i javnim trgovačkim društvima, nemaju – poput zastupničkog paušala, naknade za odvojeni život, službenog automobila i plaćenog stana s režijama u Zagrebu.

Do točne računice nije lako doći jer u Hrvatskoj ne postoji jedinstvena plaća saborskog zastupnika. U skladu sa Zakonom o obvezama i pravima državnih dužnosnika, poručuju iz saborske službe za medije, sustav dužnosničkih plaća temelji se na koeficijentima pridijeljenima određenim dužnostima. Koeficijent za izračun plaće zastupnika u Hrvatskom saboru je 5,27. Osnovica državnih dužnosnika koji je u primjeni od 1. siječnja 2015. godine iznosi 3.890 kuna bruto, a ona se prema Zakonu o obvezama i pravima državnih dužnosnika može izračunati prema propisanim koeficijentima.

Koeficijent za predsjednik Hrvatskoga sabora iznosi 7,86, što znači kako će novi/stari predsjednik parlamenta Gordan Jandroković 30.575,40 kuna bruto plaće, čemu može pribrojiti godine radnog staža i dodatke za svoje troje djece koje ima, kako je istaknuo u izbornoj kampanji, s istom ženom. S obzirom da stanuje u Zagrebu, platit će i prirez od 18 posto. Bez uračunatog koeficijenta za staž, Jandroković će primati oko 20.860 kuna mjesečno za predsjedanje Hrvatskim saborom.

Svaki od potpredsjednika Hrvatskoga sabora – kojih po poslovniku može biti između troje i petero – ima koeficijent 7,14 – što znači bruto primanja od 27.774 kune. Predsjednici radnih tijela Hrvatskoga sabora – poput saborskih odbora – također su plaćeniji od običnih zastupnika i imaju koeficijent 6,42, odnosno 24.379 kuna. Potpredsjednici radnih tijela Hrvatskoga sabora malo su skromnije plaćeni i s koeficijentom 5,70 primaju 22.570 kuna bruto plaće.

Zastupnici koji su predsjednici Klubova zastupnika svojih stranaka, s druge strane, nemaju posebnu naknadu za taj posao.

Povezane vijesti

• Sabor će biti raspušten na sjednici od 16. rujna
• Sabor: Oporba prozvala vladu za manipulaciju
• Orešković: Ja sam domoljub, čast mi je pomoći svom narodu