Europski parlament objavio je rezultate istraživanja Parlametar 2023. koji pokazuju nastavak potpore građana za EU, kao i veći interes za predstojeće europske izbore.

Preko pola ispitanih, čak 57 posto već je sad zainteresirano za europske izbore koji se održavaju 9. lipnja 2024., a uz to 79 posto građana u Hrvatskoj te 72 posto na razini EU vide koristi za njihovu državu od članstva u Uniji. Također, 70 posto ispitanika smatra da EU utječe na njihovu svakodnevicu.

Glavni razlozi koje za to navode su doprinos Unije miru i jačanju sigurnosti, što misli trećina ispitanih, te boljoj suradnji između zemalja članica. Predodžba o EU je ostala stabilna od posljednjeg istraživanja u ožujku 2023. pa tako 45 posto i dalje ima pozitivno mišljenje, 38 posto neutralno, a 16 posto ima negativnu predodžbu o EU-u.

Ti podaci demantiraju opći narativ na društvenim mrežama koji govori o tome da je velika većina ljudi nezadovoljna političkim okvirom Unije.

U samoj Hrvatskoj ti su postoci još uvjerljiviji u korist Unije – gotovo 8 od 10 ispitanika, 79 posto, vidi koristi od EU članstva, prije svega zbog novih mogućnosti za rad – 51 posto, doprinosa EU gospodarskom rastu zemlje (32 posto) te boljem standardu života, ali i boljoj suradnji Hrvatske s drugim EU članicama, što smatra trećina ispitanih.

Većina ispitanika ima pozitivnu predodžbu o EU-u – 51 posto, što je više od europskog prosjeka, neutralno mišljenje ima njih 38 posto, a tek 11 posto negativno.

Daleko od ideje nepovezanosti sa svakodnevicom, 70 posto građana smatra da aktivnosti EU-a utječu na njihov život. Više od trećine EU građana vjeruje da bi borba protiv siromaštva i društvene isključenosti, te javno zdravlje trebali biti prioriteti za Europski parlament. Slijede mjere protiv klimatskih promjena te potpora gospodarstvu i stvaranju novih radnih mjesta, po 29 posto.

Migracije i azil s 18 posto trenutačno su na devetom mjestu na listi prioriteta, što je porast za 7 postotnih bodova u odnosu na jesen prošle godine, ali jednako tako i potvrđuje da to za Europljane nije glavno pitanje, ili strah, bez obzira na globalna kretanja.

I za hrvatske ispitanike prioritetna tema za Europski parlament treba biti borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti – 45 posto, a gotovo jednako važnom smatraju i podršku gospodarstvu te otvaranje novih radnih mjesta – 44 posto. Slijede javno zdravstvo i budućnost Europe sa trećinom izjašnjenih, pa obrana, sigurnost i zaštita vanjskih granica EU-a te djelovanje protiv klimatskih promjena – po 23 posto.

Kao i proljetos, od 15 ponuđenih tema u istraživanju, migracije i azil su na posljednjem mjestu prioriteta – 6 posto, što znači da je politička galama na tu temu za većinu hrvatskih građana potpuno nepotrebna.

Komentirajući rezultate istraživanja, predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola je istaknula kako ovaj Eurobarometar pokazuje da je Europa važna.

"U ovom teškom geopolitičkom i društveno-gospodarskom kontekstu, građani vjeruju da će EU ponuditi odgovore. Velika većina Europljana vjeruje da su EU mjere imale pozitivne učinke na njihovu svakodnevicu".

Kao što je vidljivo iz političkih prioriteta, ekonomske poteškoće i dalje su izazov za mnoge Europljane, iako su indikatori u posljednjih šest mjeseci nešto bolji. Čak 73 posto ispitanika (6 postotnih bodova manje nego na proljeće 2023.) smatra da će im u idućoj godini standard života biti u padu. Više od trećine Europljana, čak 37 posto, ponekad ili većinom ima problema s plaćanjem računa.

U Hrvatskoj 74 % ispitanika očekuje pad životnog standarda, a to je čak 13 posto manje nego proljetos, što znači da je zavladao optimizam.

U protekloj godini njih 44 posto povremeno su imali poteškoća s plaćanjem računa na kraju mjeseca, a 9 posto ima te probleme većinu vremena.

S približavanjem europskih izbora 2024., većina Europljana – 53 posto, želi da Europski parlament ima važniju ulogu. To je mišljenje većine u 21 državi članici, među ostalim i u Hrvatskoj s postotkom od 59 posto.

I u Hrvatskoj se u odnosu na isto razdoblje prije posljednjih EU izbora bilježi značajan porast zainteresiranih građana, sada ih je 57 posto, što je 11 postotnih bodova više nego najesen 2018. Pritom 53 posto ispitanika kaže da bi vjerojatno glasali na europskim izborima kada bi se oni održavali idući tjedan.

Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola ovu anketu komentira na način da je vrh EP-a tijekom proteklih pet godina osluškivao potrebe i ponudio rješenja.

– Borimo se protiv siromaštva, društvene isključenosti i klimatskih promjena, kako bismo stvorili radna mjesta i obranili EU vrijednosti kao što su demokracija, ljudska prava i sloboda govora. Ali demokracija se nikada ne može uzimati zdravo za gotovo. Moramo je braniti i očuvati tako što ćemo dati svoj glas. Svaki glas na predstojećim europskim izborima je važan, poručila je.

Jesensko istraživanje Eurobarometra provela je agencija Verian (nekadašnji Kantar Public) u razdoblju od 25. rujna do 19. listopada 2023. u svih 27 država članica. Istraživanje je provedeno uživo, a intervjui na daljinu (CAVI) dodatno su korišteni u Češkoj, Danskoj, Finskoj i Malti. Obavljeno je sveukupno 26. 523 intervjua, a rezultati EU ponderirani su prema broju stanovnika u svakoj zemlji.

Povezane vijesti

• Momjanski muškat dobio certifikat izvornosti
• EP: Zajednička strategija EU-a za borbu protiv radikalizacije mladih
• EU pritišće Grčku zbog migranata i schengena