Voditelj galerije Fonticus
Eugen Borkovsky: Grožnjan kao Grad umjetnika je danas u previranju
(Arhiva Glasa Istre)
Gledajući na Grožnjan kroz prizmu Grada umjetnika koji je taj status ostvario još 1965. godine Gradska galerija Fonticus postaje kulturna "vijećnica" gdje se definira umjetnički život grada, dok je njen voditelj, skulptor i likovni kritičar Eugen Borkovsky postao svojevrsni "ministar" kulture koji već godinama njeguje umjetnički duh ovog pitoresknog srednjovjekovnog gradića.
Relevatni izložbeni prostor
Prst sudbine je ovoga Riječanina nakon desetogodišnjeg samovanja u istarskom mjestu Grimalda pored Draguća, 1997. godine doveo u Grožnjan, ponovo na osamljenu lokaciju udaljenu oko 4 kilometra od samog Grada umjetnika. Shodno okolnostima, uskoro se aktivno uključuje u rad likovne scene Grožnjana i to u suradnji sa Narcisom Bolšec Ferri, osnivačicom i direktoricom Muzeja grada Umaga te slikarom Rokom Zelenkom, stanovnikom i aktivistom grožnjanske likovne scene.
- Tada saznajem da postoji Galerija Fonticus, da povremeno radi, ali da nema strukovni program kao ni voditelja programa. Dogovorom tada prisutnih grožnjanskih autora, osniva se podružnica HDLU Istre na Grožnjanu. Postajem njen predsjednik i, u dogovoru sa Općinom, krećem u avanturu vođenja galerijskog prostora.
Imao sam neka iskustva organiziranja manifestacija u Rijeci, ali je ovo bio sasvim novi teren i ogromna odgovornost s obzirom da je tada to bio pomalo obamrli, po pitanju likovnosti, Grad umjetnika, rekao je o svom dolasku u Grožnjan Borkovsky.
Galerija je kasnije programima dobila status "relevantnog izložbenog prostora" u RH, koji se određuje u Zagrebu pri Hrvatskoj zajednici samostalnih umjetnika. Jedna smo od rijetkih galerija koja kontinuirano radi cijelu godinu. Čini se da zimi, u neturističkoj sezoni, ima više posjetitelja nego ljeti. Kroz godinu bude dvadesetak samostalnih i dva do tri kolektivna, selektirana, tematska likovna projekta u kojima sudjeluje od 30 do 60 umjetnika različitih rukopisa iz više zemalja.
Kroz aktivnosti galerije želimo prezentirati suvremenu likovnu produkciju. Na razne načine galerija je uključena i u druge aktivnosti, kako u Gradu umjetnika tako i u drugim sredinama. Po svemu ostvarenom, Fonticus je jedna od najaktivnijih galerija u Istri a vjerojatno i u Hrvatskoj, rekao je Borkovsky.
S obzirom na ugled i status Grožnjana kao Grada umjetnika, mnogi Fonticus vide kao priliku da svojoj umjetničkoj karijeri daju respektabilitet i vjerojatno ste zatrpani zahtjevima za izložbama?
- Od ponuda "sa strane", bilo da se radi o hrvatskim ili inozemnim umjetnicima, blago rečeno imam navalu, dok neke grožnjanske autore ponekad doslovno moram tjerati da predstave izložbu svojih novih radova. U računalu imam ponude umjetnika za narednih gotovo pet godina.
No, svaka samostalna izložba mora biti u ravnoteži želja autora/ice i kustosa. Ukoliko jedna strana forsira, a kustos ostaje "hladan" na projekt, teško se može realizirati uspješno likovno događanje, rekao je Borkovsky.
Fonticus raspolaže i svojim bogatim fundusom iz kojeg se mogu složiti respektabilni projekti?
- Ponosan sam što naša zbirka, Likovni fundus Grožnjan (LFG), ne leži samo u skladištu, već svake godine iz nje selektiram radove, realizirajući tematske izložbene cjeline. U fundusu je gotovo 900 radova, a zbirka raste donacijama autora i nagradama sa Ex tempore Grožnjan. Tu su vrlo vrijedni radovi iz razdoblja od 1958. godine pa do novih suvremenih ostvarenja.
Među autorima fundusa je šarolika lepeza od respektabilnih imena pa do mladih umjetnika. Tu su i potpisi autora čiji su radovi bili predstavljani u relevantnim galerijama i značajnim međunarodnim manifestacijama. U fundusu imamo najviše ostvarenja autora iz Europe, ali i iz Latinske Amerike, Rusije, Kine, što čini zaista zanimljivu i reprezentativnu kolekciju, rekao je o fundusu voditelj Fonticus galerije spomenuvši svoja gostovanja, kao kustosa ili umjetnika, diljem svijeta.
Jedno od najatraktivnijih bilo je u gradu Chang Mai u Tajlandu gdje je odradio kustoske poslove projekta kojeg je inicijator bio Burhan Hadžialjević u četverokatnom prostoru njihovog Kulturnog centra i Likovne akademije, sa negdje preko 60 autora iz cijelog svijeta.
Dugačak popis
Grad čine njegovi ljudi. Kako Eugen gleda na ljude Grožnjana iz perspektive uloge koju obnaša u Gradu umjetnika?
- Popis izvrsnih suradnika i suradnica bio bi dugačak kao i ovaj tekst. Tako da bih ovdje izdvojio samo troje ljudi koji mi stalno, dugi niz godina pomažu u realizaciji projekata. To su lektorica većine tekstova i urednica nekih publikacija Doris Pandžić, književnica iz Rijeke, Darko Brajković Njapo, izuzetan umjetnik iz Buja koji godinama pomaže prilikom postava izložbi, a treba spomenuti i Forelu Pucer koja uređuje sve tehnikalije vezane uz otvorenja izložbi.
Tu su i oba načelnika Grožnjana, s kojima sam odlično surađivao, Rino Dunis i Claudio Stokovaz. U vrijeme svojih mandata podupirali su aktivnosti galerije. Tu je i niz grožnjanskih autora koje bi svakako spomenuo, a nadam se da nekog nisam izostavio. Radi se o neformalnom "Grožnjanskom likovnom krugu" kojeg čine Tereza Pavlović, Rok Zelenko, Lea Bernetić Zelenko, Burhan Hadžialjevič, Simon Pavlinc, Mirjana Rajković, Bruna Dobrilović, Marko Zelenko, Miranda Legović, Martin Zelenko, Danica Dadić, Jelena Isakovska, Tina Hofman, Bruno Paladin, Dijana Rajković, Relja Rajković i Fernando Marcus.
Uz njih svakao treba spomenuti i blisko susjedstvo gdje su aktivni Marino Jugovac, Asja Vasiljev, Marija Vasiljev, Aleksej V. Slavik, Slađan Dragojević, Lovorka Lukani, Darko Brajković Njapo, Milan Marin, Slavica Marin, Slavica Isovska, Voljen Grbac, Ivana Postić, Nataša Bezić, Fabio Gasparini, Luiza Štokovac, Matej Vočanec...
S odmakom vremena kako gledate na Grožnjan kao Grad umjetnika nekad i sad?
- Sam idejni osnivač Grada umjetnika, Aleksandar Rukavina kao da se nije slagao sa kasnijim koncepcijama pristiglih autora na lokaciju. Bez obzira u kom je smjeru kasnije krenula njegova ideja, uspio je udahnuti taj umjetnički duh Grožnjanu. Kao zahvala, obilježje te ideje, postavljena je njegova bista na ulazu u grad, ljubaznošću Rite Počekaj. Mislim da je Grožnjan kao Grad umjetnika danas u previranju.
Zlorabeći tradiciju, ovdje su galerije otvorile neke osobe koje ne smijemo nazivati umjetnicima. Istina je da još nemamo kineskih proizvoda ali, mnogi su se ateljerski prostori pretvorili u suvenirnice. Shodno vremenu komercijalizacije i površne edukacije oslonjene na "imati" a ne "biti", vlasnici se prilagođavaju prodaji a ne kreaciji. To je problem kojeg, u suradnji sa općinom, pokušavamo riješiti. Podivljali kapitalizam, profiterstvo, lakomost je došla i do nas.
Zakonodavac ne predviđa da se neki prostor može izdvojiti i, uz simboličnu naknadu, iznajmiti mladom autoru na više godina. Tako se slobodni gradski, ali i privatni prostori iznajmljuju putem natječaja "tko da više". Naravno, suveniri, magneti za frižidere se češće prodaju od umjetničkih radova. Tako osobe koje se bave suvenirima mogu platiti najam, dok se mladi umjetnik, ne može nositi sa takvom konkurencijom.
To smo pokušali riješiti sa Likovnom kolonijom (2007. – 2009.) koja je bila održavana u proljeće, u vrijeme kad nema turista, i koja je tada snažno oživjela kreativnost i život grada. No, to je bio jako skup projekt pa se od toga moralo odustati. Treba svakako spomenuti i jednu noviju (od 1988), ali već tradicionalnu inicijativu. U aktivnosti likovnog Grožnjana uključio se Rok Kvaternik – poštovalac umjetnosti.
On je porodično vezan za Gožnjan pa je ovdje ostvario Likovnu koloniju Fecit. Ona se odvija u VII. mjesecu. Kuriozum je da umjetnici za vrijeme trajanja kolonije rade u izložbenom prostoru u kojem, na kraju i izlažu ostvarene radove, rekao je Borkovsky. Od ostalih događanja na Grožnjanu, aktivna je Zajednica Talijana Grožnjan, odjel Akademije dramskih umjetnosti iz Zagreba i Jeunesses musicale Croatia koja ovdje ima Međunarodni kulturni centar glazbene mladeži, koji djeluje u ljetnim mjesecima.
Pored edukativne djelatnosti, MKC HGM organizira manifestaciju "Jazz is Back", posvećenu Bošku Petroviću. Izvrstan literarni događaj: Šumski pjesnici, pod "ravnanjem" Maje Klarić i Gorana Blaževića, događa se godišnje kod ponora Butori od 2011. godine, rekao je Borkovsky.
Stvaranje na trgovima i ulicama
Sljedeći vikend na rasporedu je 30. Ex tempore, likovna manifestacija bogate tradicije.
- Projekt Ex tempore Grožnjan, od 1994. snažno osvježava tradiciju Grada umjetnika. U dane trajanja manifestacije likovni umjetnici iz domovine, Italije, Slovenije, Austrije ali i iz mnogih drugih zemalja, izlaze stvarati na grožnjanske ulice i trgove te odjednom bivaju vidljivi. Za razliku od glazbenika, koje čujete i kad vježbaju te dominiraju zvukom, likovna djelatnost je tiša, manje primjetna.
Ona se odvija u ateljeima, radionicama, studijima. Kreativni likovni čin prikriven je i samozatajan, a izložba je jedini trenutak javnog nastupa. Manifestacija Ex tempore izvodi likovnjake u susret publici. Fascinantno je u to vrijeme biti na Grožnjanu. Prisjećam se 2012. godine kada je bilo predstavljeno 586 radova od petstotinjak umjetnika. Grad na uzvisini bude preplavljen kreativcima, muzama, pratiocima i promatračima, a fasade ulica i trgova prepune umjetničkih predmeta.
Jer, u to vrijeme, svake godine, zadnjeg vikenda IX. mjeseca, Grožnjan postaje meka za likovne kreativce. To nije pozivni projekt već se tu samoinicijativno prijavljuje veliki broj umjetnika i umjetnica koji se bave vizualnim oblikovanjem. U ponudi se miješaju početnički radovi ali i visoko profesionalna vizualna ostvarenja, rekao je o tradicionalnoj likovnoj manifestaciji Borkovsky.
Životopis
Eugen Borkovsky rođen je u Opatiji. Likovne umjetnosti studirao u Rijeci gdje je živio. Završio Seminar pisanja o suvremenoj umjetnosti na ZSU u Ljubljani (Slo). Ima priznat status samostalnog umjetnika (skulptor i likovni kritičar). Bavi se suvremenom likovnom praksom i likovnom kritikom te grafičkim dizajnom, heraldikom i scenografijom. Organizirao ili sudjelovao u organizaciji mnogih likovnih projekata u domovini i inozemstvu.
Objavio više od 500 informativno – publicističkih radova sa područja likovnih umjetnosti. Inicirao je osnivanje neformalne asocijacije: "Koordinacija HDLU-ova Hrvatske", 2003. godine, za obranu prava samostalnih umjetnika. Dobitnik je nekoliko nagrada i priznanja. Radovi mu se nalaze u mnogim javnim i privatnim prostorima širom svijeta. Od 1999. kao kustos, vodi program Gradske galerije Fonticus Grožnjan.
Bio je predsjednik HDLU Rijeke, a aktivan je u programima i tijelima HDLU Istre. Sudjelovao na mnogim stručnim simpozijima, likovnim kolonijama i radionicama u domovini i inozemstvu. Od 1988. godine iz Rijeke seli u središnju Istru. Član je HDLU Rijeka, HDLU Istre, ULPUH-a (studijska sekcija), HZSU-a, DMiG Istre. Autor je reljefa Heraldičke zbirke Grožnjan (viteška soba Općine Grožnjan) te reljefa grba Grožnjana izlivenog za poklopce šahti u Grožnjanu.
Od ranih osamdesetih godina prošlog stoljeća, predstavljao se s više ciklusa likovnih radova (Arboreusi, Arhitektura iluzije, Poroznom stoljeću, Bića, Labirint, Nakupine samoće, Krletke, Murva, Arboreusi nove generacije, Fraktalne formacije, Tragovi snova, itd).
Pored brojnih izložbi u Hrvatskoj, Borkovsky je svoje radove predstavio u: Austriji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Crnoj Gori, Češkoj, Egiptu, Francuskoj, Izraelu, Južnoafričkoj Republici, Mađarskoj, Makedoniji, Njemačkoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji, Srbiji, Thailandu. Priredio preko 70 samostalnih i sudjelovao na više od stotinu skupnih izložbi u domovini i inozemstvu. Živi i radi na Grožnjanu.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
