Suptilne promjene u mozgu mogle bi biti ključne u predviđanju razvoja Alzheimera

Ilustracija (Pexels)

Znanstvenici su možda korak bliže pronalasku lijeka za Alzheimerovu bolest nakon što su otkrili suptilne promjene u mozgu koje bi mogle biti ključne u predviđanju razvoja ove teške bolesti, prenosi index.hr.

Već dugo se vjeruje da Alzheimerovu bolest, koja postupno oduzima pamćenje i druge kognitivne sposobnosti, uzrokuje nakupljanje proteina amiloida i taua u mozgu. Ovi proteini mogu formirati plakove koji su povezani s pojavom simptoma demencije.

Međutim, sada kanadski znanstvenici sa Sveučilišta McGill u Montrealu sugeriraju da postoji još jedna ključna promjena u mozgu koja se događa mnogo prije nego što plakovi postanu vidljivi na snimkama.

Nova otkrića: Električna aktivnost mozga

Istraživanje je pokazalo da osobe smanjene električne aktivnosti u određenim dijelovima mozga imaju veću vjerojatnost razviti plakove povezane s demencijom. Znanstvenici su pratili mozak više od stotine dobrovoljaca koji imaju obiteljsku povijest Alzheimerove bolesti.

Prva faza istraživanja usredotočila se na položaj amiloida i taua u mozgu, dok je druga mjerila moždanu aktivnost. Rezultati su pokazali da osobe s višom razinom amiloida imaju povećanu moždanu aktivnost. S druge strane, oni s nakupljenim amiloidima i tau plakovima pokazivali su znakove hipoaktivnosti, odnosno usporene moždane aktivnosti.

Ova su otkrića važna jer upućuju na to da se promjene u moždanoj aktivnosti mogu uočiti prije pojave prvih kognitivnih simptoma. To bi moglo značiti da se Alzheimerova bolest može ranije dijagnosticirati, prije nego što dođe do ozbiljnog oštećenja mozga.

Znanstvenici sada planiraju ponovno skenirati mozgove istih 104 sudionika kako bi pratili kako se nakupljanje proteina amiloida i taua odražava na moždanu aktivnost tijekom vremena. Nadaju se da će to pomoći u predviđanju kognitivnog pada i, potencijalno, pronaći načine za zaustavljanje ili usporavanje progresije bolesti.

Alzheimerova bolest i demencija su sve veći problem

Alzheimerova bolest pogađa šest od deset osoba koje žive s demencijom. Njeni rani simptomi uključuju probleme s pamćenjem, poteškoće u razmišljanju i rasuđivanju te jezične poteškoće, a s vremenom se ti simptomi pogoršavaju. Stručnjaci predviđaju da će broj oboljelih od demencije značajno porasti u nadolazećim godinama.