turistički trendovi

U prvih šest mjeseci ove godine gosti iz SAD-a zauzeli visoko mjesto na ljestvici dolazaka u Hrvatsku

| Autor: Edi Prodan
Ilustracija (Snimila: Kristina Stedul Fabac/Pixsell)

Ilustracija (Snimila: Kristina Stedul Fabac/Pixsell)


Ljestvica dolaska gostiju u Hrvatsku u prvih šest mjeseci ove godine pokazuje neke vrlo zanimljive rezultate kad su u pitanju gosti iz – dalekih država, oni s drugih kontinenata. Iako ih ne percipiramo kao neke silno brojne goste, jer vrlo rijetko granice Hrvatske prelaze u automobilima, turisti iz SAD-a su u prvom polugodištu hrvatskog turizma zauzeli – peto mjesto!

Ispred njih su samo gosti iz Njemačke, Slovenije, Austrije i Poljske, dok su iza sebe, vjerovali ili ne, po broju dolazaka ostavili Engleze i sve ostale pripadnike Ujedinjenog Kraljevstva, Čehe, Talijane, Mađare ili Nizozemce, da istaknemo samo one čije nam registarske pločice najčešće “upadaju u oko”. Po broju dolazaka – 300.062 – gosti iz SAD-a čine skoro tri posto od svih ovogodišnjih posjetitelja, a dodamo li im i broj dolazaka Kanađana, sve se penje prema 3,5 posto (sjeverno) Amerikanaca.

I po broju noćenja SAD je dobar, nalazi se na devetom mjestu, a druga najjača država, iako je po broju stanovnika pet puta veća od SAD-a, je Kina. Oni zauzimaju 15. poziciju, a sa 109.157 dolazaka ostvarili su skoro identični rezultat kao gosti iz Srbije. Odmah iza njih su turisti iz Južne Koreje, 89.329 dolazaka, a zanimljivo je da njih, iako je udaljenost glavnog korejskog grada Seula i Zagreba u tisućama kilometara, gosti iz te države brojniji su od – Švicaraca.

Zanimljive rezultate ostvaruju i gosti iz Australije, 67.777 dolazaka ove godine, čime su mnogo bolji od Danaca, Makedonaca, Rumunja, Norvežana, Belgijaca ili Iraca.

Izgradnja autocesta

Hrvatska je desetljećima doživljavana kao – automobilska destinacija. Prvo morsko dvorište za veliki broj srednjoeuropskih država naslaganih iznad Hrvatske – Sloveniju, Mađarsku, Austriju, Slovačku, Češku, Njemačku ili Poljsku. Sjedneš u automobil i sjuriš se na Jadran. Iznimni skok takvih posjeta, ali i time inicirano kraće vrijeme boravka, omogućila je izgradnja hrvatskih autocesta. Osim kad govorimo o spoju sa Slovenijom koja namjerno desetljećima “minira” izgradnju veze Sežane i Rupe u duljini kraćoj od pedeset kilometara, vremenski se put do Jadrana skratio za nekoliko puta tako da je ta “lokalnost” hrvatskog turizma još i pojačana.

No, s razvojem niskobudžetnih avionskih kompanija, kao i općenitim padom cijena avionskih karata, do New Yorka se s naših prostora, ili iz obližnje Italije, u oba smjera može letjeti za nešto više od 500 eura, počeo se značajnije razvijati i dolazak gostiju iz “dalekih destinacija”. S razlogom jer Hrvatska je prepuna prirodnih ljepota koje primjerice silno oduševljavaju goste s Dalekog istoka – ove je godine Kineza i Korejaca od kojih su mnogi završili na Plitvicama bilo dvjesto tisuća, čime bi zajedno i oni bili na Top 10 naših najvažnijih emitivnih tržišta. Kako su k tome potpuno nove ili značajno obnovljene zračne luke Zagreb, Split i Dubrovnik, nema nikakvog razloga da se u tom smjeru – ne nastavi. Koliko god naime hvalili SAD, Kinu ili Koreju, jako loše stojimo na tržištima Japana i Indije, a ne treba zaboraviti da su mnogoljudne i druge države Azije. Svakako poražavajuće je i manje od deset tisuća Meksikanca, zemlje koja broji skoro 130 milijuna stanovnika, odnosno 31 tisuću Brazilaca – a ima ih 210 milijuna.

Jako su važne i direktne avionske linija što povezuje Zagreb s Istanbulom, Dohom ili Dubaijem, ne zbog gostiju s tog područja, mada bi se i o tome moglo razgovarati jer njih u ovih pet mjeseci jedva ima nekoliko stotina, nego zbog dobrih veza s nizom drugih država koje se rasprostiru istočno od tog područja.

Vratimo li se obećanoj zemlji, kako se tradicionalno naziva SAD koji to uistinu može biti i kad je hrvatski turizam u pitanju, prvih dana lipnja proslavljeno je 25 godina djelovanja ispostave Hrvatske turističke zajednice u toj zemlji. Tijekom proteklih četvrt stoljeća broj posjetitelja iz SAD-a zabilježio je značajan porast. Od skromnih početaka, broj američkih turista lani je došao na više od 700 tisuća dolazaka što predstavlja povećanje od 33 posto u odnosu na godinu prije te na više od dva milijuna noćenja, što je povećanje od 22 posto u odnosu na 2022. godinu. I u dosadašnjem dijelu godine Amerikanci su u Hrvatskoj ostvarili porast od 7 posto u dolascima i 4 posto u noćenjima. Koliko god to bilo dobro, i u ovoj situaciji možemo ustvrditi kako je SAD zemlja neslućenih mogućnosti. Amerikanci su naime vrlo skloni putovanjima, a osim karipskog i meksičkog područja gdje mnogi ljetuju, jako vole i Europu. Budući da se Hrvatska nalazi blizu Venecije ili Beča koji su omiljena “meta” turista iz SAD-a, nije problem dovesti ih i na naš teritorij. Dio takve priče rade i kruzeri, tako da se unatoč značajnim povećanjima, može i mnogo bolje. Što na sve to kaže Leila Krešić-Jurić, aktualna direktorica Predstavništva HTZ-a u SAD-u.

Vrhunac sezone

– Prema podacima eVisitora za šest mjeseci, rast s tržišta SAD-a bilježimo i tijekom ove godine, a SAD je trenutno 9. strano tržište prema ostvarenom broju noćenja, ujedno, vodeće “daleko” tržište daleko ispred “drugoplasirane” Australije koja je na 19. mjestu. Također, tržište SAD-a je od osobito velikog značaja za rezultate pred i posezone u Hrvatskoj – svega 35 posto noćenja iz SAD-a ostvaruje se tijekom vrhunca sezone (srpanj – kolovoz), a vrlo ujednačena je realizacija u lipnju i rujnu. Ove godine je u šest mjeseci realizirano više od 800 tisuća noćenja, s time da je lipanj bio najjači mjesec u povijesti po dolascima i noćenjima: 140 tisuća dolazaka i skoro 400 tisuća noćenja, poručuju nam iz HTZ-a. Prosječan broj noćenja po dolasku za tržište SAD-a manji je od prosjeka svih stranih tržišta, što je posljedica činjenice da su iznadprosječno skloni posjetiti veći broj destinacija prilikom boravka u Hrvatskoj, što s gostima s većine drugih, posebice europskih tržišta, u tolikoj mjeri nije slučaj. Ujedno, nerijetko Hrvatsku kombiniraju s drugim destinacijama Europe te smo dio šireg “europskog itinerara”, naglašava turistička stručnjakinja za tržište SAD-a Krešić-Jurić.

Ono što kao važno ističu u HTZ-u, američke kruzing kompanije dovode iznimno značajan broj gostiju koji nisu dio standardnih statistika te vrlo često upravo na taj način mnogi Amerikanci bilježe “nulti” posjet Hrvatskoj, u pravilu poludnevni, što ih potom motivira na novi, višednevni posjet više destinacija u našoj zemlji.

U ljetnom redu letenja 2023. Hrvatska i SAD bili su povezani direktnim letom zrakoplovnog prijevoznika United Airlines na relaciji Dubrovnik – New York, a temeljem uspješnog rezultata linija je nastavila s radom i tijekom sezone ljeto 2024. Uz to, za očekivati je da će, od iduće godine, još jedna američka destinacija biti sezonski povezana direktnim letovima s Hrvatskom.

Ono što je bitno za goste iz dalekih destinacija, značajno ih manje zanima ono na čemu Hrvatska ostvaruje najveći dio turističkog kolača – more i ljeto. Riječ je o tipu turista koji preferira povijesne ili prirodne znamenitosti, zanima ih i specifična arhitektura, značajne pomake u percepciji Hrvatske čine i uspjesi naši sportaša, a znatno ćete ih manje pronaći kako se izležavaju na plaži. Kad bismo izdvojili tri lokaliteta koji su najdraži turistima što u Hrvatsku dolaze letovima što povezuju kontinente, to bi svakako bili Plitvička jezera, Dubrovnik te Split.

Ponosna pokrajina

Kakve nam poruke po tom pitanju dolaze iz glavnog grada Dalmacije? Više o tome znaju iskusni turistički profesionalci iz TZ-a Splitsko-dalmatinske županije.

– U prvih šest mjeseci 2024. godine na području grada Splita uvjerljivo su najveći broj dolazaka ostvarili gosti iz SAD-a – 53.483. Na drugim su mjestu, sa skoro dvadeset tisuća dolazaka manje, turisti iz Ujedinjenog Kraljevstva, slijede Francuzi… Zanimljivo, kad je Split u pitanju, na šestom mjestu u dolascima su gosti iz Australije, na devetom Kanađani, tako da je uistinu riječ o destinaciji koju posebno vole turisti iz dalekih zemlja, ističu u TZ-u SDŽ-a.

Vratimo li se gostima iz SAD-a, njihov je najveći udio i u noćenjima jer u prvih šest mjeseci ostvarili su 13 posto svih noćenja u Splitu. Govorimo li pak o Splitsko-dalmatinskoj županiji, golemom prostoru u čijem su sastavu primjerice i otoci Brač, Hvar ili Vis kao i čitava makarska rivijera, opet su Amerikanci jak dobri – sa skoro 100 tisuća dolazaka u prvih šest mjeseci nalaze se na drugom mjestu. Jako je popularna i kombinacija Split – three islands kad se urbani turizam spaja s obilaskom najznačajnijih otoka županije.

Ovo je ujedno i potvrda koliki je značaj dobre zračne luke, splitska je po prometu vrlo blizu zagrebačkoj, kao i uputa na koji se način može pojačati svoje poslovanje, posebno u terminima izvan središnjeg dijela sezone.

Izdvojimo li pomalo neobične turističke rezultate, svakako moramo zaviriti u ponosnu ličku pokrajinu Gacku. Konkretno u podatke koje ažurira TZG Otočca. A oni kažu da je lani, kao i godinama unazad, njihova najbrojnija turistička populacija iz – Koreje. Djeluje neobično, ali je točno. Gro noćenja Korejci ostvaruju u hotelu Park, ima četiri zvjezdice, u Otočcu gdje dolaze prije ili nakon obilaska Plitvica. Vratimo li se samom području TZG-a Otočca uvidjet ćemo kako je zahvaljujući upravo gostima iz Koreje u nekoliko godina utrostručen broj noćenja – s 20 na lanjskih 60 tisuća.

Ma koliko s tim fragmentima hrvatskog turističkog tržišta bili zadovoljni, jasan su pokazatelj da se s dalekim destinacijama može i mora mnogo bolje. Na kraju krajeva, svijet ima više od osam milijardi stanovnika. Koliko god bili zadovoljni s evidentnim rastom dalekih tržišta, jasno je da se cjelogodišnji turizam može uvelike graditi upravo s gostima iz Azije i Sjeverne Amerike. Znamo da smo omiljena autodestinacija, ali bogatstvo od čak sedam velikih, međunarodnih zračnih luka može se i mora daleko bolje valorizirati. Samo kao usporedba za kraj ove hrvatsko-globalne priče, uputa kako to rade – Španjolci. Malaga, najvažnija andaluzijska zračna luka s 22,3 milijuna putnika 2023. godine, u odnosu na 2022. zabilježila je rast od četiri milijuna putnika, ima dvostruko veći promet od svih hrvatskih aerodroma zajedno – oni su lani ostvarili 11 milijuna putnika, nešto manje od 11,4 milijuna iz rekordne 2019. godine. Koliko god voljeli benzin, upravo je kerozin taj s kojim će se, povećanje broja gostiju izvan ljetnih mjeseci, lakše realizirati aktualna Strategija razvoja održivog turizma.

Top destinacije

U 2023. godini turisti iz SAD-a najviše su posjećivali dubrovački (29 posto noćenja) i splitski klaster (29 posto), pri čemu su najviše odsjedali u hotelima (46 posto noćenja), a potom u obiteljskom smještaju (29 posto). Top destinacije za turiste iz SAD-a u 2023. bile su Dubrovnik, Split i Zagreb. Američki gosti su u pravilu individualni gosti, više od 70 posto i visoke platežne moći, no primjetan je rast gostiju u aranžmanu turoperatora i velikih agencija. Zanimljivo je da korporativni/MICE gosti čine važan udio u ukupnoj strukturi, a poznato je da se radi o gostima koji posebno dobro troše.

 

Naši najzadovoljniji gosti su iz SAD-a

Leila Krešić-Jurić, direktorica Predstavništva HTZ-a u New Yorku kazala je da Hrvatska i nadalje može očekivati stabilan rast prometa s ovog značajnog dalekog tržišta.

– Prema službenim američkim izvorima, najviše Amerikanaca putuje u susjedne države – Meksiko i Kanadu, dok je Europa s druge strane omiljeno daleko odredište Amerikanaca. O dugoročnim prognozama za našu zemlju je teško govoriti, no možemo biti optimistični s obzirom na popularnost Hrvatske koja je na vrlo visokoj razini. U prilog optimizmu ide i podatak dobiven kroz istraživanje Tomas Hrvatska 2022/23 o tome kako su Amerikanci naši najzadovoljniji gosti te će 98,5 posto njih preporučiti Hrvatsku kao destinaciju za odmor, a već je svima poznato da upravo Amerikanci zbog visokih i redovnih napojnica najviše vesele domaće pružatelje različitih turističkih usluga. Slijedom svega navedenog, kao destinacija se možemo i nadalje uspješno kvalitativno pozicionirati kao odredište pogodno za sofisticiraniju američku publiku, odnosno turiste sklone autentičnim iskustvima, otkrivanju noviteta, izjavila je Krešić-Jurić.

Čepinski putokaz za zdravstveni turizam
Jako dobra priča može se s gostima iz dalekih destinacija graditi i putem zdravstvenog turizma. Možda najbolji primjer takve prakse ne pronalazimo na obali nego u Osijeku, točnije u Čepinu. Tamo je Žito Grupa Marka Pipunića otvorila Međunarodni medicinski centar Priora, ali i s njime kompatibilni, luksuzni hotel Mattera. Odmah nakon otvaranja taj je velebni centar privukao veliku pažnju, kao i dolaske pacijenata, ujedno s njihovim obiteljima i gostiju, čija je želja u toj ustanovi specijaliziranoj za plastičnu kirurgiju obaviti neki zahvat. Svakako, Čepin je također dobar pokazatelj kako razvijati – vrhunski turizam zanimljiv gostima s drugih kontinenata.

 

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter