Đir po mrkatu i ribarnici

Ponuda dobra, ali turisti i dalje - samo gledaju

| Autor: Zoran Oljača
Klaudija iz Kaldira nudi domaće slatko voće (Snimio Zoran Oljača)

Klaudija iz Kaldira nudi domaće slatko voće (Snimio Zoran Oljača)


U našem tjednom obilasku pulske ribarnice pogledali smo ponudu i uočili smo kadele koji se nude po cijeni od 12 eura po kilogramu. Oslić stoji 12 eura, a ribon 30. Friški škombri i skuša nudili su se po 15 eura za kilogram.

Uvijek privlačne dagnje prodavale su se po 5 eura po kilogramu, škampi iz uvoza po 39,90 eura, a brancin po 12 ili 13 eura za kilogram. Grdobina se prodavala po 25 eura za kilogram, kozice po 20,90 eura te losos po 23 eura. Orade, ovisno o veličinji, koštale su 12 ili 13 eura. Kozice su bile 20,90 eura, lignja je koštala 21 euro dok su sipe išle po cijeni od 13 eura za kilogram.

- Ovdje vam kupuju samo naši ljudi. Stranci ne kupuju ništa, samo gledaju. Ponuda je bogata, ali morate znati da ima dosta ribe iz uvoza ili uzgoja. Ova mala riba, sardele i inćuni i nešto malo druge ribe love naši ribari.

Naši najviše kupuju kraljicu mora, sardelu. Ona vam ide za 4 eura za kilogram. Mogu reći da se četvero njih najede za četiri eura. Toliko dođu i inćuni, rekla nam je prodavačica Sanja iz Pule.

Neugodan problem, ali i njegovo rješenje

Čuvši da smo iz Glasa Istre, pri izlasku iz ribarnice nas je zaustavio jedan prodavač i ukazao na problem.

- Ne rade automatska staklena vrata. Klima radi, ali ona je iznad vrata tako da nam ova grozna vrućina ulazi unutra, a mi prodavači, moramo nabavljati duplu količinu leda jer nam se riba kvari, jer vrući zrak ulazi unutra. Katastrofa! Već dva mjeseca obećavaju da će to popraviti ali ništa. Izludio sam. Naša dva stola potroše 500 kilograma leda više po danu, a led se odmah rastopi.

Pet puta sam tražio od šefa tržnice da poprave vrata, ali bez uspjeha. Samo nam govore za sedam dana, za sedam dana, a mi čekamo već dva mjeseca. Kao da majstor dolazi iz Indije. Slobodno pišite, kaže nam iznervirani prodavač ribe. Mailom smo uputili pitanja pulskom komunalnom poduzeću Pula usluge i upravljanje, te nam se javio član uprave Goran Pereša.

- Problem postoji 10-ak dana, te da smo odmah obavijestili servisere. Čekalo se toliko dugo, jer je rezervni dio za ta vrata trebao doći iz tvornice, rekao je Pereša te najavio je da će vrata proraditi tijekom jučerašnjeg dana.

Neposredno prije zaključenja ovog broja, u našu redakciju stigle su odlične vijesti - problem s automatskim staklenim vratima na ulazu u pulsku ribarnicu smještenu u zgradi Tržnice je riješen.

- Samo da potvrdim, vrata su popravljena i u funkciji, rekao nam je Goran Pereša, član uprave gradskog poduzeća Pula usluge i upravljanje.

(Snimio Zoran Oljača)(Snimio Zoran Oljača)

U ponudi i jabuke prve kategorije

Za sve one koji vole istarsko voće s područja Kaldira, se na jednom banku pulskog markata nudile su se jabuke prve kategorije.

- Imamo jabuke prima, čačansku kreku i kruškice košir po dva eura. Breskve i nektarine su nam po tri i pol, a marelice po 20 eura za kilogram. To van je sve domaće i sinoć brano, kazala nam je simpatična Klaudija iz Kaldira.

- Ovo van je domaći kumpir iz Pazina. Luk žbula van je isto po dva eura, kila fažoleta van je pet eura, a pomidor van prodajen po tri euri. Vezicu češnja prodavan za dva eura i sve van je to iz Pazina, kazala nam je simpatična gospođa Ana, koja nije baš iz Pazina nego iz Guštini. Dodala je samo kako joj je teško svaki dan doći na pulski markat, jer dolazi središnje Istre.

(Snimio Zoran Oljača)Mato u Pomeru uzgaja bamiju, za koju kaže da je dobra kod probavnih smetnji (Snimio Zoran Oljača)

Na markatu bamija iz Pomera

Za oko nam je zapelo neobično povrće, bamija, izgledom slično tikvicama.

- Imamo plantažu između Pomera i Medulina. Ove godine bamiju prodajem za 12 eura po kilogramu. Na kilogram vam ih dođe oko 10 komada. Tri eura tražim za 250 grama, a za pola kilograma šest eura. I to vam je to. Bamija vam je rijetko i ljekovito povrće. Traže je ljudi koji imaju dijabetes, problema sa želucem i probavom.

To vam je biljka koja ubija helikobakteriju. To je brzorastuća biljka, nježna i mekana. Ona vam se priprema vrlo jednostavno. Najpraktičnije je dodati je u jela tipa đuveč, sataraš ili u maneštru, zadnjih desetak minuta pripreme. Nema tu velike filozofije. Internacionalni naziv joj je okra, a naziv gombo koriste Talijani i Francuzi. Mi u Pomeru, na tri tisuće četvornih metara imamo posađeno pet tisuća biljaka, i prodamo sve.

Prodajemo je samo na pulskoj tržnici i mislim da smo jedini u Hrvatskoj koji je prodaju svježe ubranu. Ostali je prerađuju i koriste za kozmetičke proizvode, jer se navodno više isplati. Najbliži rođak bio bi joj patlidžan. Okus joj je malo intenzivniji, kazao nam je Mato iz Pomera.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter