Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati održala je nedavno izborni sabor, na kojem je za predsjednika izabran načelnik Općine Sračinci Krunoslav Lukačić, a za zamjenika Ivan Herak, vjerojatno za hrvatsku javnost najbolje etablirani od danas vodećih ljudi stranke.

Herakov politički CV pamti dva mandata u Saboru, funkciju ministra turizma u Vladi Zlatka Mateše, kao i one potpredsjednika IDS-a, pa potom direktora i člana Malog vijeća HSLS-a. Povratak u politiku nagovještava 2014. godine, kada ga SDP-ovac Marino Baldini imenuje svojim savjetnikom u EU parlamentu, da bi ga potom najprije Gari Capelli, a onda i Nikolina Brnjac, bivši ministri turizma, predložili, a premijer Andrej Plenković potvrdio za posebnog savjetnika ministra turizma. U veljači 2022. godine na prijedlog Vlade Republike Hrvatske imenovan je za člana Uprave ACI-ja d.d. za financije, korporativno pravo i ljudske resurse.

Stabilan partner

Što je danas HNS, mislim pri tome na broj članova stranke, obnašatelje vlasti iz redova HNS-a u jedinicama lokalne samouprave, članove uprava u državnim poduzećima, s obzirom na to da HNS u Saboru podržava Vladu i Andreja Plenkovića?

- HNS danas je vodeća liberalna stranka s oko 30.000 registriranih članova, jednim zastupnikom u Saboru, dvadesetak načelnika i jednim gradonačelnikom, državnim tajnikom u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, nekoliko savjetnika ministara i članova uprava u državnim poduzećima, kao što su Hrvatske ceste, Hrvatske vode, ACI d.d. itd. HNS danas je stabilan partner u vladajućoj koaliciji, uvažavan od strane većinske stranke i ostalih koalicijskih partnera.

Promatrano s današnjeg motrišta, držite li da je HNS pogriješio ulaskom u koaliciju s HDZ-om, tada prvi put 2016. godine?

- Nipošto. Dovoljno je prisjetiti se okolnosti koje su vladale sredinom te 2017. godine, kada je premijer Plenković razriješio četiri Mostova ministra. U tim okolnostima opstanak Vlade i provedba značajnih društvenih reformi, da ih sada ne nabrajam, došli su pod veliki znak pitanja. HNS je tada zbog ulaska u Vladu učestalo prozivan, uglavnom zbog navodne izdaje birača. Možda je taj segment od strane stranke u tadašnjim okolnostima nedovoljno iskomuniciran, ali potrebno je podsjetiti se da su u trenutku ulaska HNS-a u vladajuću koaliciju vladale bitno drukčije okolnosti u odnosu na razdoblje kada je HNS te 2016. godine sa SDP-om kao koalicijskim partnerom izašao na parlamentarne izbore. Kao prvo, HNS je ušao u koaliciju sa SDP-om koji je vodio Zoran Milanović, da bi nakon gubitka spomenutih izbora Milanović abdicirao i stranku prepustio Bernardiću. Iza Bernardića kao lidera oporbe, HNS nije želio, a niti trebao stati.

Drugo, u tom je trenutku postalo jasno da je oporba politički dezorijentirana i nedorasla trenutku. Politički je diletantizam, ne mogu biti pristojniji, da Mostovi ministri na sjednici Vlade glasaju da se kolegi u Vladi iskaže nepovjerenje, ili još ranije, da se predsjednik stranke koja je relativni izborni pobjednik ucjenom junior koalicijskog partnera mora zadovoljiti funkcijom zamjenika premijera, dok se za premijera postavlja osoba bez ikakvog političkog legitimiteta, koja k tome ima i žešćih problema s poznavanjem hrvatskog jezika. Kod donošenja odluke da se ide u koaliciju sa HDZ-om bitna je bila i okolnost da je na čelo HDZ-a došao Andrej Plenković, političar proeuropske orijentacije i umjerenih političkih stavova. U tim okolnostima HNS je stavio državu ispred stranke donoseći prijeko potrebnu stabilnost. Naravno, ta odluka definitivno je promijenila percepciju HNS-a među biračima i članovima. Našim ulaskom u Vladu ona je uistinu postala stabilnija, ali i efikasnija. Koliko god to zvučalo kao kliše ili priča za smokvin list, za većinu nas to je učinjeno za dobrobit ove zemlje, za napredak, za reformu obrazovanja i za sprečavanje novih izbora koji ne bi donijeli ništa novo, ali bi nas skupo koštali. Pokazali smo da smisao politike nije baviti se samim sobom, već služiti građanima i što je najvažnije iza sebe smo ostavili rezultat. Birači s vremenom prihvaćaju naš politički kredo prema kojem je interes države i građana apsolutno na prvome mjestu. Umjesto sitnih stranačkih, partikularnih interesa, kojih barem u ovoj zemlji ne nedostaje. Mislim da bi instant političari trebali shvatiti da srž bavljenja politikom nije izgradnja obrazaca koji definiraju tko je s kim i protiv koga, osobito na valu populizma, već je bit u iznalaženju rješenja za bolje društvo.

Suradnja, ne podjele

U čemu vidite konkretan doprinos HNS-a rezultatima Plenkovićeve Vlade ?

- Tada: Predrag Štromar kao potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Blaženka Divjak kao ministrica znanosti i obrazovanja, Stjepan Čuraj kao državni tajnik u Ministarstvu financija, Željko Uhlir kao državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, svi naši saborski zastupnici i ostali dali su u proteklih gotovo osam godina velik doprinos rezultatima svih Plenkovićevih vlada. Nakon 20 godina pokrenuta je reforma obrazovanja, osigurani su besplatni udžbenici za sve učenike osnovnih škola, 25 strukovnih škola imenovano je regionalnim centrima kompetentnosti, provedena je snažna antikorupcijska mjera provjere svih diploma i svjedodžbi u školama. Isto tako, više od 20 tisuća obitelji osiguralo je vlastiti dom uz subvencionirane stambene kredite i POS, energetskom obnovom obuhvaćeno je više od 1.400 bolnica, škola, dječjih vrtića, dvorana, učeničkih domova, kao i više od 17 tisuća kućanstava, dok je projekt e-dozvole pridonio bržem, jednostavnijem i jeftinijem sustavu izdavanja dozvola. To su najvažniji rezultati HNS-a, koji je stavio državu ispred stranke donoseći prijeko potrebnu stabilnost Hrvatskoj.

Kako ocjenjujete funkcioniranje današnje vladajuće koalicije? Jeste li zadovoljni rezultatima?

- Funkcioniranje koalicije temeljimo na suradnji, a ne na podjelama. Uvažavamo međusobne razlike, ali ispred njih stavljamo dobrobit građana. Rezultati su vidljivi, a naša očekivanja su i dalje visoka, i o tome redovito razgovaramo. Sve dok se provode reforme i realiziraju projekti koji doprinose stabilnosti i razvoju, ova Vlada imat će potporu HNS-a. Naši projekti ugrađeni su i u aktualni program Vlade. Riječ je o programu besplatnog predškolskog odgoja, stambenom zbrinjavanju mladih, digitalizaciji, ukidanju bespotrebnih nameta, ulaganju u infrastrukturu itd. Na sastancima koalicije sve bitnije teme prolaze, uglavnom bez razilaženja kod ključnih i strateških stvari. U konačnici, to nam je i cilj, na samo na razini Vlade i koalicije, već i na razini društva. Dogovori s premijerom i ministrima su konstruktivni i osjećam da nas se kao partnera uvažava. U konačnici s jednim zastupnikom ne možemo imati presudan utjecaj, ali zato možemo predlagati svoje ideje i koristiti svoje stručnjake. Uza sve prigovore koji dolaze s lijeve i desne strane političkog spektra, uz dnevne tirade tzv. oporbenih lidera koji koriste medijski prostor kako bi razvodnjavali učinke ove Vlade, mislim da je ova Vlada postigla izuzetno dobre rezultate. Uostalom, to dokazuju i ekonomski pokazatelji.

Notorna je činjenica da se u Hrvatskoj danas, unatoč ne tako davnoj pandemijskoj krizi, potresima i ostalom, živi znatno bolje nego prije dvadeset, prije deset, pa čak i prije pet godina. U posljednjih 8 godina minimalna plaća porasla je s 331 na 672 eura, prosječna neto plaća porasla je sa 749 na 1.315 eura, nominalno za 76, a realno za 35 posto, dok je medijalna plaća porasla sa 656 na 1.106 eura. Prije osam godina hrvatski BDP iznosio je 47 milijardi eura, a do kraja ove godine očekuje se da će dosegnuti oko 85 milijardi eura. Ne manje bitno, prije osam godina BDP po stanovniku iznosio je 62 posto prosjeka EU-a, dok bi do kraja ove godine to trebalo iznositi 78 posto, na koji način se približavamo Poljskoj i Estoniji, izjednačavamo s Mađarskom, a prestižemo Slovačku, Grčku i Latviju. Isto tako, javni dug, deficit i inflacija u okvirima su kriterija iz Maastrichta. U istom razdoblju vrijednost robnog izvoza porasla je sa 12,3 na 23 milijardi eura, što je rast od 86 posto. Od 2016. godine do danas u Hrvatskoj je zaposleno preko 300.000 osoba više i trenutno je zaposleno oko 1,75 milijuna ljudi, što je više nego kada je Hrvatska imala 4,7 milijuna stanovnika. Isto tako, i stopa nezaposlenosti pala je ispod 6 posto, pa je tako svega 83 tisuće ljudi nezaposleno, što je najmanje u posljednjih 40 godina. Na žalost, ulaskom Hrvatske u EU otvorilo se tržište radne snage EU-a, što za posljedicu ima veliki odljev mladih u inozemstvo. Radi se o dubokom strukturnom problemu koji nije od jučer i koji u kratkom roku nije rješiv, te je stoga neprimjerno da se na toj temi pokušava politički profitirati. Realno, taj će problem biti riješen tek kada plaće u Hrvatskoj budu barem na približnoj razini zemalja u koje mladi odlaze.

Ivan Herak

Poticanje start-upova

Koji su programski prioriteti HNS-a u sljedećem razdoblju?

- U bitnome, sektori poput turizma koji zahtijeva značajne strukturne promjene, tehnologije, obnovljivi izvori energije i poljoprivreda bit će u fokusu našeg djelovanja. U tehnološkom sektoru fokusirat ćemo se na digitalnu transformaciju, inovacije i poticanje start-up kulture. Fokus našeg djelovanja bit će i podrška malim i srednjim poduzetnicima, kojima treba osigurati poticajno okruženje kako bi u pravom smislu te riječi postali karijatida našeg gospodarstva. Veću pažnju namjeravamo posvetiti i poljoprivredi, mjerama za njenu modernizaciju i veću efikasnost, uz poticanje organske proizvodnje i izvoz naših domaćih proizvoda. Posebnu pozornost posvetit ćemo poticanju investicija privatnog sektora, prvenstveno u funkciji otvaranja i osiguranja dobro plaćenih novih radnih mjesta. To je temelj za povećanje plaća koje bi zahvaljujući indeksaciji trebale imati pozitivan učinak i na mirovine. Naš cilj je osigurati da svaki građanin osjeti benefite evidentnog gospodarskog progresa, što je posebno važno u kontekstu demografskih izazova s kojima se susrećemo, naročito kada je u pitanju egzodus mladih u inozemstvo.

Uvijek ste bili skloni i temama obrazovanja.

- Tako je, fokus našeg djelovanja i dalje će biti obrazovanje, kao temelj našeg društva i gospodarstva. Radit ćemo na usklađivanju hrvatskog obrazovnog sustava s europskim standardima, ali i potrebama našeg realnog sektora, promičući kvalitetu i inovacije u nastavi. I ne na kraju, i dalje ćemo se zalagati za politike koje promiču jednakost spolova na svim razinama, od obrazovanja do tržišta rada. To uključuje borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja, poticanje žena na preuzimanje vodeće pozicije u politici i gospodarstvu te osiguravanje jednakih plaća za jednak rad.

Kakav je vaš stav o Domovinskom pokretu, vašem koalicijskom partneru, stranci koja pripada desnom političkom spektru?

- Nerado komentiram zbivanja unutar drugih stranaka, pogotovo kada se radi o stranci koja je dio naše koalicije. To što se događa unutar njihovih organizacija je njihova stvar. Kao dio vladajuće koalicije mi se bavimo problemima građana, a ne problemima drugih stranaka. Naš posao je građanima isporučiti rezultat koji smo obećali.

Kakav je vaš stav oko pozdrava »Za dom spremni«, koji se zna različito tumačiti od strane vlasti?

- Hrvatska kakvu želim, a vjerujem da želi i većina građana, jest tolerantna, otvorena i uključiva. Stoga ovakvim simbolima apsolutno ne smije biti mjesta u javnom prostoru. Ustaška obilježja i njihov pozdrav nisu u skladu s Ustavom niti s civilizacijskim vrijednostima koje kao članica Europske unije dijelimo s ostatkom Europe i svijeta. Stoga najoštrije osuđujemo njihovo korištenje u javnom prostoru u bilo kojem formatu i bilo kojoj prilici. Kao narod moramo prihvatiti činjenicu da je nedopustivo koketirati s režimom koji je pod istim ovakvim simbolima, nevine ljude, čak i žene i djecu, slao u smrt. Istovremeno, potrebno je organizirano raditi na edukaciji, posebice mladih generacija, da svi znaju kakvi se povijesni sadržaji kriju iza takvih obilježja. Mislim da je to jasan smjer.

SDSS više nije član vladajuće koalicije? Kakav je vaš stav oko toga?

- Za nas u HNS-u svaka je demokracija snažna onoliko koliko su snažna prava manjina u društvu. Zato podupiremo i aktivnosti manjinskih zajednica u ostvarivanju njihovih prava i ciljeva. Oni su dobrodošao korektiv i upravo zbog njih često postajemo svjesni koliko su neke naizgled male teme velike i važne za cijelo društvo. Izgradnja trajnog pomirenja i uključivosti ugrađeni su u program ove Vlade. Razumijem politički pragmatizam koji je uvjetovao tu situaciju, ali ne smatram dobrom činjenicu da SDSS nije dio ove Vlade, ponajprije kao korektni i konstruktivni koalicijski partner u prethodnom mandatu, potom i kao legitimni predstavnik naših sugrađana, etničkih Srba, i naposlijetku kao bitna karika u izgradnji dobrih odnosa sa Srbijom, što je naš trajni politički interes. Svjestan sam da se radi o kompleksnom problemu i o teškoj povijesti kada je u pitanju odnos dvaju naroda, ali najmanje što možemo učiniti je da ne ponavljamo iste greške u budućnosti, kao i da ne namećemo kolektivnu krivnju kako Srbima, tako ni bilo kojem drugom narodu. Standardi međusobnog uvažavanja i uključivosti danas su mnogo viši nego jučer, i o tome moramo voditi računa.

Prevencija i diplomacija

Zadnjih tjedana glavna je tema sukoba Vlade i oporbe misija NSATU - kakvo je stajalište HNS-a?

- HNS je među prvima zagovarao europski i NATO put Hrvatske, prepoznavši prednosti koje članstvo u spomenutim organizacijama donosi za sigurnost, stabilnost i dugoročni razvoj Hrvatske. Snažno podržavamo i solidarnost među saveznicima te princip odgovornog i promišljenog doprinosa globalnoj sigurnosti. Misija sigurnosne pomoći i obuke Ukrajini (NSATU) osmišljena je kao podrška kroz obuku ukrajinskih vojnika, logističku koordinaciju i dugoročnu pomoć, i kao takva fokusirana na jačanje obrambenih kapaciteta Ukrajine dok, što je bitno naznačiti, NATO ostaje izvan izravnog sukoba, zadržavajući se na pružanju potpore za očuvanje suvereniteta Ukrajine i stabilnosti regije.

Stoga HNS kao liberalna stranka koja zagovara prevenciju i diplomaciju kao prioritete u rješavanju sukoba, smatra da je odgovorno sudjelovanje Hrvatske u NSATU prilika da Hrvatska doprinese miru i dugoročnoj stabilnosti.

Poznata je činjenica da turizam s približno 19 posto sudjeluje u BDP-u Hrvatske, a u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji dominantna je gospodarska grana. Situacija ipak nije idealna. Nedavno ste javno govorili o potrebi strukturnih reformi u tom sektoru. Koji su, po vama, glavni problemi hrvatskog turizma?

- Hrvatski je turizam gotovo 25 godina bio na »autopilotu«, i tek se posljednjih 6-7 godina turizmom kvalitetno upravlja s najviše razine. Hrvatski turizam postiže izvanredne fizičke i financijske učinke, no i dalje su prisutni određeni strukturni problemi, koji na kratki rok nisu rješivi, a u bitnome su recidiv naslijeđenog arhaičnog koncepta masovnog turizma i odraz klimatskih datosti. Glavne neuralgične točke hrvatskog turizma i dalje ostaju sezonalnost turističke potražnje, koja nije samo odraz klimatskih datosti, već je u značajnoj mjeri i odgovor na formiranu turističku ponudu koju karakterizira nepovoljna struktura smještajnih kapaciteta gdje s gotovo 70 posto dominira obiteljski smještaj. Problem je i nezadovoljavajuća izvansmještajna ponuda kao bitan segment stvaranja turističkog lanca vrijednosti, kao i nekonkurentnost korporativnog turističkog sektora, njegova nedovoljna ulagačka atraktivnost, te ne na koncu, nekvalitetno upravljanje turističkim prostorom Hrvatske. Još uvijek novostvorenu vrijednost u turizmu pretežito izvlačimo iz prirodne rente, a ne iz performansi tehnologije, rada i upravljanja. I ne na kraju, problem predstavlja i to što je dosadašnji poslovni model hrvatskog turizma doveo do opasne saturacije prostora i njegovih vitalnih atrakcija, dok najveći problem predstavlja neodrživost sadašnjeg tržišta rada u turizmu.

Na euroizbore ste izašli u koaliciji s liberalnim strankama, sad je HNS na sjeveru, u Varaždinskoj, Krapinsko-zagorskoj i Međimurskoj županiji pokrenuo inicijativu oko zajedničkog nastupa liberalnih stranaka. Možete li to pojasniti, s obzirom na to da su birači malo zbunjeni. Je li realan scenarij da liberalne stranke u Hrvatskoj zajednički izađu na izbore? Naime, svojevremeno su upravo liberalne stranke »minirale« prijedlog Andreja Plenkovića da se Stjepan Čuraj imenuje ministrom prostornog planiranja, graditeljstva i državne imovine. Isto tako, na vašem izbornom Saboru nije bilo predstavnika IDS-a za koje ste »trčali« na recentnim izborima za EU parlament, kao ni predstavnika Reformista i liste Matije Posavca.

- Liberalna scena u Hrvatskoj ima više nego zadovoljavajuću podršku birača, ali je fragmentirana. Objedinjavanje liberalnih stranaka, ne u doslovnom smislu već u formi političkih konzorcija, nesporno je jedan od ciljeva kojem težimo, za što, realno, postoje i programski i pragmatično politički razlozi. To će se dogoditi tek i kada prestanu podjele i kada se počnemo okupljati oko važnih tema za građane. Možda u bliskoj budućnosti društvo nije zrelo za takav koncept politike, ali mi takve inicijative nećemo izbjegavati ako na političkoj sceni prepoznamo političke partnere koji su spremni provoditi normalne, umjerene, odmjerene, zapravo moderne politike.

Kako vidite sljedeće lokalne izbore u svibnju iduće godine, kada je u pitanju Primorsko-goranska i Istarska županija? Izlazi li HNS na te lokalne izbore, izlazite li sami ili u koaliciji sa nekom od stranaka?

- Načelno, što se tiče Primorsko-goranske županije, kad su u pitanju izbori za župana, ali i Skupštinu županije, mislim da je vrlo realan scenarij u kojem bi izabrani župan bio iz redova HDZ-a. Procjenu temeljim na činjenici da se neće kandidirati aktualni župan Zlatko Komadina, koji je svojom osobnošću markici SDP-a davao dodanu vrijednost, kao i tome da je HDZ u ova protekla dva mandata u Primorsko-goranskoj županiji realizirao brojne infrastrukturne i ostale projekte i realno je očekivati da će dio birača to honorirati. Promjene su moguće i u gradu Rijeci, gdje je protekle godine HDZ odnio pobjedu na izborima za vijeća mjesnih odbora, što je svakako indikativno.

U Istri je situacija još uvijek dosta konfuzna. Puno ovisi od toga hoće li IDS i SDP postići dogovor o zajedničkom izlasku na izbore, ili barem uzajamnoj podršci kandidatima za gradonačelnika Pule odnosno župana. Realno bi ih politička pragma mogla voditi u tom smjeru, dok u slučaju nepostizanja dogovora slijedi već više puta viđeni scenarij koji uključuje vađenje kostura iz ormara i međusobno političko granatiranje. Realno je očekivati i dobar rezultat HDZ-a, s obzirom na to da je njihov lider Antun Kliman zaslužan za pokretanje niza projekata u Istri. Generalno, kada su obje županije u pitanju, vodeće stranke i SDP i IDS, već duže vrijeme bilježe blagi pad podrške. Razlog tome djelomično leži u uljuljkanosti spomenutih stranaka, kao posljedici tradicionalne inklinacije biračkog tijela lijevom političkom spektru. Dodatan razlog je i činjenica da se matrica političkog djelovanja koja se temelji na izazivanju permanentnog konflikta s političkim Zagrebom gotovo u potpunosti izlizala. HNS će u obje županije izaći na lokalne izbore, i realno je očekivati da dobijemo vijećnika u Skupštini Istarske županije i nekoliko općinskih i gradskih vijećnika u obje županije.

Povezane vijesti

• Istarski HNS-ovci PROTIV POSTAVLJANJA IVANA HERAKA ZA NOSITELJA LISTE U 8. IZBORNOJ JEDINICI
• Ivan Herak, novi član Uprave ACI-ja, najavljuje revoluciju u poslovanju te tvrtke: "GLAVNI PRIHOD NAM NE SMIJE BITI IZNAJMLJIVANJE VEZOVA, NEGO NEŠTO SASVIM DRUGO"
• ACI postao sponzor Hrvatskog olimpijskog odbora