Plenković ipak odlučio poslati u Sabor odluku o slanju vojne potpore Ukrajini. Evo kako razmišljaju zastupnici

(Snimio Davor Kovačević / Novosti)

U svega 48 sati premijer Andrej Plenković promijenio je svoj stav i odlučio u Sabor poslati odluku o slanju nekoliko hrvatskih časnika u Njemačku, u sklopu vojne potpore Ukrajini, premda je prilično izvjesno da ona neće dobiti potrebnu dvotrećinsku većinu. Nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a u utorak, Plenković je, komentirajući protivljenje predsjednika Zorana Milanovića pridruživanju Hrvatske NATO aktivnosti NSATU, izjavio »vidjet ćemo hoćemo li uopće ići u Sabor«.

– Možemo sondirati teren. Evo možemo pitati Gordana Jandrokovića da razgovaraju u Saboru s klubovima, da vidimo jesu li oni i dalje kao nojevi, da im on kaže – zabij glavu u pijesak. Znaš da ovaj laže, da nitko neće dovesti Hrvatsku u ugrozu, da neće hrvatski vojnici ići u Ukrajinu, ali možda ipak vjeruješ njemu kada si ga već zvao na Glavni odbor, pa ćemo ih pitati. Ako neće, ako nemamo dvotrećinsku većinu, nećemo gnjaviti narod, pojasnio je premijer novinarima da ne bi bilo smisla tražiti glasovanje o ovom dokumentu ako bi se unaprijed znalo da ga u Saboru ne bi podržalo dovoljno zastupnika.

Apel medijima

U srijedu su klubovi SDP-a, Možemo! i Mosta, koji zajedno imaju 54 zastupnika, objavili da se slažu s Milanovićevim potezom i da su spremni postupiti kao 2022., kada su u Saboru uskratili podršku uključivanju Hrvatske u misiju EUMAM, kako bi se ukrajinski vojnici obučavali i u našoj zemlji. Vlada je, međutim, s jučerašnje sjednice uputila u Sabor i 12 odluka o angažmanu pripadnika HV-a izvan hrvatskih granica s kojima se Milanović suglasio, i onu jednu spornu koja se odnosi na rusku agresiju na Ukrajinu.

– Razina obmana i laži na ovu temu koje Milanović širi u javnosti je nezapamćena. Lažno predstavlja hrvatskim ljudima neku tobožnju ugrozu od toga što bi hrvatski vojnici išli u Ukrajinu. Ne bi išli ni da Hrvatska sudjeluje u EU misiji vojne pomoći, za što je u prošlom sazivu Sabora glasalo 97 zastupnika, a sada imamo gotovo sličnu situaciju, ne bi ni sada, nego u njemački Wiesbaden, prvo dva časnika, potom maksimalno pet kroz tri godine. SDP, Možemo! i ostali neka dobro razmisle kako će glasati kad ovo dođe u Sabor, dobro neka o tome razmisle. To su ozbiljni tragovi koji ostavljaju upitnike jesmo li mi dio zapadnog kruga ili možda želimo ići pod ruske skute. Kao Vlada izražavamo veliko nezadovoljstvo, apeliramo na zastupnike da misle svojom glavom, a ne da je zabijaju u pijesak i služe kao nojevi u Milanovićevoj predsjedničkoj kampanji. Medije lijepo molimo da istinito i objektivno izvještavaju o ovoj temi, kako bi hrvatski narod znao o čemu se ovdje radi, kazao je Plenković na sjednici Vlade.

SDP-ovac Arsen Bauk u srijedu je izjavio da ne vjeruje da će odluka o NSATU stići do Sabora jer »zna se da premijer ne voli gubiti«. Ali, Plenković je očito procijenio da bi mu politički, u tijeku izborne kampanje za predsjednika Republike, odgovaralo i ako ne bi skupio dvotrećinsku većinu zastupnika.

Tema kampanje

Čini se da bi razina vojne pomoći Ukrajini mogla biti jedna od središnjih tema ove kampanje. HDZ-ov kandidat Dragan Primorac već se izjasnio da je čvrsto uz Vladu i kritizirao je Milanovića, a stajalište kandidatkinje Možemo! Ivane Kekin je blisko aktualnom predsjedniku, što se može reći i za Miru Bulja koji je također, uime Mosta, najavio ulazak u izbornu utrku. Jučer se, pak, s Vladom solidarizirala Marija Selak-Raspudić, koja je oštro napala Milanovića da je »manipulirao osjećajima naših građana i doveo ih u zabludu oko važne vojno-sigurnosne teme zbog vlastitog političkog probitka«, budući da misija NSATU ne znači slanje HV-a na ratište u Ukrajinu, »kao što je građane naveo da misle aktualni predsjednik«.

Krajem 2022. je Marija Selak-Rapudić, poput svih zastupnika Mosta, odbila glasovati o pridruživanju EUMAM-u. Sada bi, a onda vjerojatno i njezin suprug Nino Rapudić, izgleda mogli podržati odlazak hrvatskih časnika u Wiesbaden. Stranu u odnosu na 2022. najmerava promijeniti i Domovinski pokret. Iz odgovora što nam ga je u srijedu dao predsjednik stranke Ivan Penava nije se to moglo shvatiti, ali njegov zamjenik Stipo Mlinarić nedvosmisleno je jučer rekao da DP nema ništa protiv toga da hrvatski instruktori obučavaju Ukrajince u Njemačkoj, da je njima ranije, dok su bili u oporbi, problem samo bio da se to čini u Hrvatskoj. Ali, daleko je to još do dvotrećinske većine, koju Vlada prije dvije godine nije uspjela okupiti ni uz pomoć tada najbrojnijeg opozicijskog kluba Socijaldemokrata. Kako bilo, bit će ovo, uz izbor ustavnih sudaca, najvažnije glasovanje u Saboru do konca 2024.

Dvojba je li dvotrećinska većina 101 ili 100 glasova

Mandatno-imunitetno povjerenstvo će do glasovanja o slanju hrvatskih časnika u Njemačku sigurno riješiti zahtjev Zlatka Hasanbegovića da on uđe u Sabor umjesto Dražana Dizdara, koji je zamrznuo svoj mandat. Ukoliko MIP upali zeleno svjetlo Hasanbegoviću, u Saboru će, kao što je to pravilo, biti 151 zastupnik i dvotrećinska većina će biti 101 glas. No, u slučaju da Hasanbegovićev zahtjev ne bude povoljno riješen za njega, postavit će se pitanje koliko je glasova potrebno da bi prošla odluka Vlade kojoj se Milanović suprotstavio. Jer, dvotrećinska većina od 150 zastupnika je 100. Susreli smo se ovih dana s različitim mišljenjima zastupnika o tome računa li se dvotrećinska većina od 151 zastupnika, koliko ih je izabrano u Sabor, pa makar ih faktično manje obnašalo mandat. I samo jedan glas nerijetko može u parlamentu biti presudan.