Samo posljednji paket mjera iz proljeća ove godine iznosio je oko 500 milijuna eura. To je bila peta po redu tranša subvencija kojima je država pomogla i građanima i tvrtkama u borbi s posljedicama energetske krize. Vlada je to i mogla jer je ne samo unutar NPOO-a, kao dijela Mehanizma za oporavak i otpornost, imala na raspolaganju milijarde eura za saniranje krize koja je uslijedila nakon pandemije i rata u Ukrajini. Europska unija se prvi put zadužila, a iznosi su premašili milijardu eura. Učinjen je presedan i EU je prvi put u povijesti podigo zajednički kredit kojim je financirao posljedice krize. U tim okolnostima novaca jednostavno nije nedostajalo, i države su mogle pomagati svojim građanima. Svima. Ključna riječ je - svima.

Svi smo imali subvencionirane cijene plina i struje nekoliko godina. Sada se međutim postavlja pitanje je li to potrebno, i kome. Svi ćemo se na prvu složiti da to treba svima i dalje, pa i nakon 30. rujna kad mjere istječu, jer smo se uljuljkali u stabilnu cijenu plina i struje. To je bila lijepa promjena, naročito ljudima u Rijeci koje je Energo godinama derao s potpuno nerazumnim računima, a onda smo doživjeli epifaniju u režiji Andreja Plenkovića - neće biti povećanja cijena. Blaženstvo. Za razliku od primjerice Belgije, gdje su na snazi zadnjih godina bile čak i - redukcije. Ne samo da su cijene grijanja bile basnoslovne nego se struja čak i štedila. Jednostavno, grijanja je u stanovima bilo samo ujutro po sat vremena, i nekoliko sati navečer. Mora se priznati, hrvatska Vlada je građanima omogućila da izbjegnu takav horor. A istovremeno se u sjedištu EU-a u Bruxellesu grijanje gasilo na većinu vremena u danu.

Sada je međutim na dnevni red došlo pitanje trebaju li Vladine mjere biti produžene i nakon 30. rujna ove godine. Odluka još nije donesena, važe se, a dragovoljci koji su otvorili to pitanje su dobri dečki iz DP-a. Samo vile su ih poslale da poruče da više ne živimo u socijalizmu da bi struja i plin bili svima plaćeni. Da nije bilo Ivana Penave, to ne bismo znali. Nećemo se sada pitati govori li Penava to u ime svog mentora Pave Vujnovca, koji je vjerojatno ovim limitiranjima cijena ipak pretrpio određenu poslovnu korist, i jedva čeka da se sve mjere ukinu, a zavlada tržište. Ili je samo riječ o tome da nisu socijalisti. U svakom slučaju imaju dvostruku ulogu - istovremeno govore u ime megatvrtki koje stoje iza njih, a također igraju i ulogu gromobrana za Vladu Andreja Plenkovića. Ono što ne želi izjaviti sam premijer, a ni njegovi HDZ-ovi ministri, rado će izgovoriti Ivan Penava. I još dobiti koji dodatni bod kod svojih birača. Jer pobogu, pa nije on socijalist!

U svakom slučaju, zasad imamo najavu koja kaže da bi od jeseni mjere mogle biti drugačije kalibrirane - odnosno socijalno uvjetovane. To vjerojatno znači da svi oni koji imaju plaću prosječnu ili iznad prosječne više ne bi trebali biti korisnici mjera. To je i racionalno, jer pandemije više nema, a cijene su se spustile na uobičajene razine. Neki stručnjaci za energetiku, međutim, smatraju da mjere ne bi trebalo ukidati. Čak i Davor Štern, kojeg su često percipira kao dio nekih energetskih lobija, zastupa tezu da država i dalje treba stajati iza subvencioniranih cijena.

Sada je stoga na Vladi, kao i obično - politička odluka. Moraju odvagnuti ima li im smisla, nakon što su sebi podigli plaće za 60 posto, sada natovariti nove troškove na leđa građana. To će biti odluka koju će vjerojatno donijeti osobno premijer Plenković, ovisno o tome želi li zadržati svoju popularnost i omiljenost kod građana. On će rebalans proračuna uspjeti odraditi na način da uštedi 1,5 milijardi eura na nizu manjih stavki, a ovih 500 milijuna za još jedan ciklus mjera, od bar šest mjeseci, također će naći - ako to bude želio. Kao i obično, odluke donosi politika, i Plenković je toga svjestan.

U svakom slučaju, odluku ćemo znati vrlo brzo, čim prođu ljetni praznici, nakon Vele Gospe. Bilo bi lijepo kad bi se mjere nastavile, jer kao što znamo - nismo među siromašnijim državama EU-a. Lijepo napredujemo, i to je osnov za produženje mjera. Od proljeća, to jest od ljetnih mjera 2025. godine, možda možemo početi govoriti o socijalnim kriterijima. Zasad navijamo za državni intervencionizam.

Povezane vijesti

• Protestni "mali" izbori
• Zločin s ukorom
• BILJEŠKA IZ GRADSKE SVAKODNEVNICE: Posao i strast