Dosta bizarnu izjavu dao je predsjednik Republike Zoran Milanović jučer: ponekad pod krinkom na biciklu vozi gradom i gleda što se po Zagrebu događa u komunalnom smislu, a onda gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću šalje fotografije ili primjedbe gdje bi se nešto moglo unaprijediti. To nije zloupotreba utjecaja, kaže. I nije, jer je usput nahvalio gradsku vlast koja je trenutno pod velikim pritiskom jer ne uspijeva kontrolirati opskrbu kućanstava plinom na svom području. Nije to prva epizoda u kojoj je gradonačelnik Tomašević čudi, umjesto da kontrolira zbivanja u Gradu Zagrebu. No, Milanović ga hvali jer je promijenio odnos prema javnim financijama u gradskoj upravi, a to je važno, kaže. I to je potpuno točno - dok se ne dokaže drugačije.

No, kad je već riječ o javnim financijama u lokalnoj samoupravi, mnogo dublji zahvat izveo je ove godine premijer Andrej Plenković čija je Vlada od 1. siječnja 2024. godine ukinula prirez i dopustila gradovima da sami odrede stopu poreza na dohodak na svom području. To je dosta velik korak u smislu jačanja autonomije samouprave - tražili ste, gledajte.

A lokalne jedinice koje su "prkosile" politici HDZ-ove Vlade, i to su baš veliki gradovi Zagreb, Split i Rijeka gdje su na vlasti Možemo!, Centar i SDP, odabrale su znatno više stope od zakonskog minimuma uz tvrdnju kako je prirez nemoguće nadoknaditi i da su prisiljeni više oporezivati svoje građane od, recimo, Osijeka ili Velike Gorice. No, pokazalo se da ukidanje prireza nije rezultatiralo padom lokalnih proračuna, već štoviše njihovim rastom. Primjerice, proračun Grada Rijeke narastao je za 10 posto i prvi put dosegnuo 200 milijuna eura u ovoj godini. Tako se prihodi od poreza na dohodak planiraju u iznosu od 75,8 milijuna eura, što je povećanje od čak 18,6 posto. Prihodi od pomoći se planiraju u iznosu od 51,5 milijuna eura, ili za 10,4 posto, a na povećanje u najvećoj mjeri utječu pomoći iz državnog proračuna za osnovne škole zbog rasta plaća u osnovnim školama, pojasnio je nedavno riječki gradonačelnik Marko Filipović predstavljajući svoj rebalans.

To je naravno rezultat rasta plaća u javnoj upravi, gdje je Vlada plaće javnih i državnih službenika povećala za oko 37 posto, a riječ je o svima u školstvu, zdravstvu, policiji, sudstvu itd. Dakle, ona niža stop poreza na dohodak u Zagrebu, Splitu ili Rijeci danas je za oko dva, odnosno 3,5 posto kad je glavni grad u pitanju viša nego u Osijeku, dok građani triju velikih gradova izdvajaju u višem poreznom razredu čak 2,5 posto više u Splitu, tri i pol u Rijeci, i preko 5 posto više u Gradu Zagrebu, iz svojih plaća.

Politička je volja lokalnih vlasti u ta tri grada hoće li od 2025. godine snižavati ova opterećenja za svoje građane - Tomašević u Zagrebu već sada izjavljuje da neće, a Split i Rijeka još se nisu oglasili, jer tek rade na rebalansima proračuna za ovu godinu.

Ovakvom politikom premijer Plenković u godini lokalnih izbora, 2025., izručio je gradonačelnike velikih gradova sudu njihovih lokalnih javnosti - i birača. Lokalna vlast koja može, a neće, smanjivati opterećenja na plaće jasno će to morati deklarirati.

Nešto slično se događa i kod gradskih prostornih planova, koji su u sektoru turizma "spušteni" na otočne i primorske općine, i gdje će lokalne vlasti također morati vrlo jasno odgovarati na pitanja svojih stanovnika o tome jesu li dopustili preizgrađenost, ili pak stopiraju investicije raduciranim prostornim planovima. Lokalna samouprava htjela je ovlasti. Ali sad ima i odgovornost. Bit će zanimljivo na lokalnim izborima 2025. godine pratiti imaju li građani radare za takve odluke svojih (grado)načelnika, ili nastavljaju birati isključivo ideološki.

Povezane vijesti

• Protestni "mali" izbori
• Zločin s ukorom
• BILJEŠKA IZ GRADSKE SVAKODNEVNICE: Posao i strast