U barbanskom Centru za posjetitelje u četvrtak navečer predstavljena je "Bibliografija zbornika 'Barbanski zapisi' (2013.-2022.)" čija je autorica Marije Petener-Lorenzin i 11. svezak "Barbanskih zapisa", o čemu su govorili red. prof. dr. sc. Slaven Bertoša, urednik obiju izdanja, Iva Kolić, predsjednica Katedre Čakavskog sabora Barban, Marija Petener Lorenzin, županijski pročelnik za kulturu i zavičajnost Vladimir Torbica i barbanski načelnik Dalibor Paus.

Autorica bibliografija

- Mogli smo te vrijedne publikacije objaviti online, poslati link, dati vam USB, ali poseban je osjećaj imati tiskano djelo, tako objavljeno, to je poseban trag, kao glagoljski grafiti u crkvici sv. Margarete u Prnjanima, to je vodič kroz povijest ovog znanstvenog skupa, kazao je načelnik Paus.

Marija Petener Lorenzin diplomirala je talijanski jezik s književnošću i fonetiku u Zagrebu. Godine 1975. zaposlila se u pulskoj Naučnoj biblioteci, danas Sveučilišna knjižnica, na poslovima bibliotekarske informatorice, a devet je godina vodila Zavičajnu zbirku "Histrica". Na Pedagoški fakultet, danas Filozofski, prelazi 1995. gdje se zapošljava kao voditeljica knjižnice. Od 1999. je viša knjižničarka, a od 2007. knjižničarska savjetnica.

- Ovo je moja deveta knjiga bibliografija u nizu vezana za istarsku poslijeratnu i istarsku noviju periodiku. Krenulo je to 1994. kada sam zakoračila u ovaj izuzetno stručan, znanstveno-analitičan i izuzetno naporan rad. Krenula sam izrađivati bibliografiju "Buzetskog zbornika". Sve moje bibliografije pisane su po strogim pravilima struke, primjenjujući postojeće i nove stručne pravilnike i tablice za klasifikaciju građe po Univerzalnoj decimalnoj klasifikaciji.

Uz bibliografiju, kako je u mojem radu uobičajeno, a stručno neophodno, izrađena su četiri kazala: autorsko, naslovno, predmetno i stručno. Žao mi je što među nama više nema profesora emeritusa Miroslava Bertoše, takve ljude rijetko srećemo, tako iznimne. Njemu su knjige bile duševna hrana, u svome domu ima taj knjigograd, tih 50.000 naslova, kazala je Petener-Lorenzin.

Od početka bibliografskog rada do danas, kroz devet bibliografija uključujući i ovu, obradila je 52.144 stranica teksta istarske periodike u vremenu od 1994. do 2023., a za potrebe ovoga djela analitički je obradila 157 članaka zbornika.

- Kada mi je dugogodišnja kolegica, knjižničarska savjetnica i profesorica Marija Petener-Lorenzin ponudila izraditi bibliografiju prvih deset svezaka "Barbanskih zapisa"; njezin sam prijedlog dočekao s velikim oduševljenjem.

Nakladnik ovoga djela je Općina Barban, sunakladnik Katedra Čakavskog sabora Barban, lektura i korektura djelo su Ive Kolić, a dizajn i grafička priprema Davida Ivića. Autoricu odlikuju preciznost, točnost, marljivost, a naša je suradnja bila vrlo ugodna, naveo je Bertoša.

Iva Kolić spomenula je i važnost "Barbanskih zapisa", zbornika radova koji prati istoimeni skup, a u ovome su broju tiskani radovi sa skupa održanog 2022. godine. Kolić je uložila veliki rad i trud u ovo djelo.

Lokalno i globalno

- Niti jedna mala sredina nema takav kontinuitet u izdavanju zbornika, a u pripremi je i zbornik sa skupa održanog 2023., što svakako veseli. Barbanci su vrlo aktivni po brojnim manifestacijama, od Besida u jatu, do folklora KUD-a Barban, teže njegovanju zavičajnosti. Zbornike odlikuje prije svega raznovrsnost tema, od tema o smrtnosti u barbanskoj župi, do kovarica i kulturnog života.

Teško je nekoga izdvojiti među svim tim kvalitetnim temama. Zbornik je koristan za uži i širi zavičaj i ne samo, jako je lijepo grafički opremljen i profesionalno složen, knjiga je jasno čitljiva i čitka, a tu je i povezivanje lokalnog i globalnog, korespondira s onim što je svjetski važno, kazao je pročelnik Torbica.

Slaven Bertoša govorio je o tome kako je znanstveni skup čiji su radovi ovdje objavljeni održan 2022. nešto kasnije nego inače, ne krajem veljače već u travnju, uz epidemiološke mjere koje su još bile na snazi.

Povezane vijesti

• Općina i Katedra Čakavskog sabora predstavljaju vrijedna djela o Barbanu