(Snimila: Vanesa Begić)
Knjiga Mate Ćurića "Istrajavanje: Pogled iz mrtvog ugla" predstavljena je u dvorani Gradske knjižnice i čitaonice Pula.
O knjizi su, uz autora govorili dr. sc. Stipan Trogrlić i Ian Tataj, profesor povijesti te urednik kulture Glasa Istre.
Knjigu "Istrajavanje: Pogled iz mrtvog ugla" objavila je Matica hrvatska Pazin, u suizdavaštvu s Istarskim ogrankom Društva hrvatskih književnika. Urednik knjige je dr. Mihovil Dabo, a recenzenti su dr. Stipan Troglić i dr. Milan Radošević.
Riječ je o tekstovima o novijoj povijesti Istre, posebno onih koji se tiču događaja, svjedoka i aktera tzv. rujanskih događaja oko sjedinjenja s maticom domovinom Hrvatskom. Oni su objavljivani tijekom posljednja četiri desetljeća autorove novinarske karijere u Glasu Istre, gdje je bio i zaposlen kroz različite forme – feljtone, kolumne, komentare, intervjue s najrelevantnijim akterima tog doba, povezanih s donošenjem Rujanskih odluka 1943. godine.
Kako je rekao predstavljač knjige, povjesničar Ian Tataj, posebno mu je drago što ima čast predstavljati knjigu Mate Ćurića, dugogodišnjeg urednika kulture u Glasu Istre te što je sada, radeći na istoj funkciji, jedan od njegovih nasljednika.
- Mate je književnik, ja povjesničar, novinari su posebna bića, homo mediaticus. Mate je kao novinar izvještavao, a sve je to imalo efekt i na samu zajednicu i političke prilike. Ovdje imamo dio njegovih feljtona, zapisa, gdje donosi i priče iz ljudi iz sjene, uvid iz perspektive aktera u neke od velikih promjena. Djelo je to iznad publicistike, kompletno djelo. Čitajući ovo djelo, imamo materijal za razmišljanje, za daljnja istraživanja, kazao je Tataj.
- Sam autor navodi što ga je natjeralo da zagazi u neraščišćeni gustiš istarske prošlosti i sadašnjosti. Kaže da teme nije birao on, nego su one birale njega. Kao novinar Glasa Istre "glasila borbe, slobode i istine" nastalog u ratnoj borbi za sjedinjene Istre s Maticom Hrvatskom, osjetio je da se i on osobno i novina čiji je novinar trebaju uključiti u objašnjavanja nekih događaja koji su odredili povijest Istre, a o kojima se zbog ideološke ‘šape" nije smjelo slobodno progovoriti. Okrugle obljetnice nekih događaja uvijek su prigoda ne samo za njihovu komemoraciju, nego i za propitivanje o njihovom značenju. Tako je 50. obljetnica, "zlatni pir’, da upotrijebim Ćurićev izraz, sjedinjenja Istre s Maticom Hrvatskom bila 1993. godine povod da na stranicama Glasa Istre objavi serijal pod znakovitim naslovom "Pogled iz mrtvog kuta - ljudi iz sjene", kazao je Trogrlić.
U razgovorima koji su okosnica knjige, autor je od ljudi sudionika i sukreatora mnogih događaja novije istarske ratne i poratne povijesti, na vidjelo iznio njihove sudbine i tumačenje i viđenje tih zbivanja. Oni su Šime Balen, Mate Kršul, dr. Savo Zlatić, Dušan Diminić, Danilo Ribarić, Ante Dobrila, Ante Švalba, Duša Rakovac i Milan Benazić.
Drugi dio knjige, kako je kazao Trogrlić, donosi tekstove objavljene u Glasu Istre u kolumni ISTRAjavanje. Teme su u biti izabrale njega.
- Uz intervjue s nekim znamenitim Istranima, marginaliziranim iz istih razloga kao spomenuta devetorica, tu su i drugi tekstovi, osvrti, bilješke. Na istom su tragu problematiziranja istarskog ratnog i poratnog vremena, s osvrtom na aktualne istarske prilike, nastali i drugi tekstovi, kazao je Trogrlić.
Mate Ćurić kazao je kako su se uvijek neki datumi preplitali, od Dana državnosti, najprije 30. svibnja, pa 25. lipnja, na dan predstavljanja knjige, pa opet 30. svibnja.
- Analizirajući neke prilike u Istri 1943. i 1993. godine vidimo da su skoro pa iste. Neke se stvari ne mijenjaju, to su bile godine kada su se stvarale najprije jedna, pa druga država. Nema odluka i političkih tema bez medija, nema svrhe, a na Glasu Istre je bila odgovornost da se to spomene, da se o tome piše. Nije bilo uvijek lako doći do svih tih podataka, materijala, kazao je Ćurić.
Organizatori ovog programa su Matica hrvatska - ogranak Pazin, Društvo hrvatskih književnika - Istarski ogranak, Katedra čakavskog sabora Pula i Gradska knjižnica i čitaonica Pula.
Nazočne je u ime domaćina, Gradske knjižnice i čitaonice pozdravila koordinatorica programa Iva Lanča Joldić.