Istarski vodozaštitni sustav komunalac je koji u cijeloj državi ima daleko najviše dobivenih EU projekta iz Programa ruralnog razvoja. Njihovo stopostotno financiranje iz EU fondova ubrzavalo je gradnju kanalizacijskih sustava jer su IVS-u na raspolaganju vlastita sredstva koja se paralelno mogu dalje ulagati u nove sustave

Na natječaju kojeg je Ministarstvo poljoprivrede raspisalo za provedbu Mjere "Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima" iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske, trgovačkom društvu IVS - Istarski vodozaštitni sustav sa sjedištem u Buzetu, odobren je novi EU projekt, izgradnja sustava odvodnje naselja Marceljani. Direktor IVS-a Daniel Maurović kaže kako je to jedan od tri projekta koje su prijavili, a kojim se sufinanciranje odobrava za 100 posto prihvatljivih troškova procijenjene vrijednosti projekta, međutim iznos je ograničen na najviše milijun eura.

Centralni uređaj u Labinu

Sustav Marceljani predviđa izgradnju kanalizacijskog kolektora s oko 70 priključaka na kanalizacijsku mrežu, a prikupljene otpadne vode odvest će se na centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda grada Labina spajanjem na postojeći sustav odvodnje. Duljina projektirane kanalizacijske mreže je oko 2.400 metara gravitacijskog cjevovoda uz oko 260 metara tlačnog voda s jednom pripadajućom crpnom stanicom. Priprema dokumentacije za nabavu je u tijeku, procijenjena vrijednost za izgradnju ovog sustava je 4,4 milijuna kuna.

- Kandidirali smo tri projekta od kojih je za sada prošao taj jedan. Ostala dva su još uvijek u obradi, sustav Marušići na području Buja i sustav Rapavel - Anžići - Smolići. Zbog visokog indeksa razvijenost Istarske županije još su uvijek ispod crte prolaznosti, međutim zna se dogoditi da projekti iz ostalih dijelova Hrvatske, oni koji nisu dobro pripremljeni, "padnu" i onda naši dođu na red. Primjerice sustav Marceljani je u prvoj obradi bio otprilike na osamdesetom mjestu, a onda je došao na 45. mjesto i prošao, kaže Maurović.

Neovisno o tome, sustav Rapavel se upravo počinje raditi, a u IVS-u procjenjuju kako još uvijek možda imaju šanse da ga retroaktivno financiraju iz EU fondova.

Zbog velikog broja projekata u realizaciji, IVS svrstavaju među značajnije komunalne firme u nacionalnim okvirima. Po samoj je svojoj ideji osnivanja, odnosno koncepciji da se gradnjom kanalizacijskih sustava malih naselja u vodozaštitnim područjima čuvaju izvorišta pitke vode i podzemlje, nadasve jedinstven u Hrvatskoj.

- Kako je jedinstven u Hrvatskoj često nastaju problemi kroz zakonodavstvo jer se ne prepoznaju specifičnosti regija, kaže Maurović. IVS djeluje na području cijele Istarske županije. Osnovan je 2004. godine, u vlasništvu je svih istarskih gradova i općina, u strukturi vlasništva je 41 jedinica lokalne samouprave. Zadatak mu je izgradnja i upravljanje sustavima za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda malih naselja u zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području cijele Istarske županije.

Ubrzana izgradnja

Neovisno o tome što se dijelom financira iz vlastitih izvora sredstava, temeljem odluke Istarske županije o uvođenju posebne naknade, naknade za razvoj, za sufinanciranje izgradnje sustava javne odvodnje i zaštite voda Istarske županije, koja iznosi 1 kn/m3 na ukupnu količinu naplaćene vode putem tri vodovoda u Istri, zadnjih je godina uspješan u povlačenju europskih sredstava.

- Uz sredstva koja se prikupljaju kroz naknadu za razvoj, u razdoblju od 2008. do 2013.godine, ostali izvori financiranja odnosili su se na sredstva iz redovnih programa Hrvatskih voda i Ministarstva poljoprivrede koje je tada bilo nadležno za sektor vodnih usluga, a od ulaska u Europsku uniju to su i sredstva iz fondova EU, posebno iz fonda za Ruralni razvoj, kaže Maurović.

Na prvom natječaju fonda za Ruralni razvoj provedenom 2016.- 2017. godine IVS-u je odobreno svih devet prijavljenih projekata, od čega je osam u realizaciji, a jedan nije prošao zbog žalbe u javnoj nabavi. Ukupni iznos prihvatljiv za sufinanciranje iznosi 41,8 milijuna. Riječ je o sustavima Podmeja - Cerje - Grimalda, Ritošin Brig, Štrmac, Mandalenčići, Ročko Polje, Lindar, Vicani - Sveti Bartul i Loborika.

- Imali smo puno spremnih projekata i građevinskih dozvola, a očito da smo i prijave dobro napisali. Zahvaljujući tome komunalac smo koji je u cijeloj državi imamo daleko najviše dobivenih projekta iz Programa ruralnog razvoja, kaže Maurović. Stopostotno financiranje ovih projekata iz EU fondova ubrzava gradnju kanalizacijskih sustava jer su IVS-u na raspolaganju vlastita sredstva koja se paralelno mogu dalje ulagati u nove sustave. Pored toga, time su realizirani projekti u ruralnom prostoru na koji bi kanalizacija vrlo teško došla na nekoj ekonomskoj bazi.

Sustav Podmeja - Cerje - Grimalda u Općini Cerovlje, slivu akumulacije Butoniga, mali je sustav s pripadajućim uređajem u naselju Podmeja. Izgradnja kolektorske mreže i pročistača je dovršena, a prije ishođenja uporabne dozvole, potrebno je riješiti imovinsko-pravne poslove za neke katastarske čestice koje je trebalo naknadno uvrstiti u projekt. Dovršena je izgradnja kolektorske mreže Ritošin Brig, naselja u Općini Vižinada, slivu izvora Gradole. U gradnji je pripadajući pročistač financiran iz vlastitih izvora IVS-a s rokom dovršetka do sredine ove godine. Štrmac - kolektorska mreža naselja na području grada Labin, u sliv izvora Fonte Gaja je izgrađena, a spaja se na postojeći sustav odvodnje Labina.

Mandalenčići - kolektorska mreža naselja u Općini Gračišće slivu izvora Rakonek, također je izgrađena, a dovršen je i pripadajući pročistač financiran iz vlastitih izvora IVS-a za koji se očekuje tehnički pregled. Izgrađeno je i Ročko Polje - kolektorska mreža naselja na području Grada Buzeta, u slivu izvora Sveti Ivan, a dobivena je i uporabna dozvola. Spaja se na postojeći pročistač naselja Roč u sklopu IVS-a, za koji je ugrađena oprema za II fazu, odnosno povećan je kapacitet pročistača na ukupno tisuću ekvivalent stanovnika. Za ovaj sustav je zatražena isplata od fonda za Ruralni razvoj. Lindar - kolektorska mreža naselja na području Grada Pazina, u slivu izvora Rakonek, također je dovršena. Dovršen je i spojni cjevovod za spajanje na postojeći sustav odvodnje grada Pazina u duljini od oko 2,8 kilometara, a čeka se tehnički pregled za cijeli sustav. Vicani - Sveti Bartul - kolektorska mreža naselja na području Općine Raša, u slivu izvora Fonte Gaja, također je izgrađena, dok je izgradnja pripadajućeg pročistača financiranog iz vlastitih izvora IVS-a u planu ove godine. Dovršena je i izgradnja kolektorske mreže naselja Loborika u Općini Marčana, u slivu bunara Valdragon i Jadreški, dok je izgradnja pripadajućeg pročistača financiranog iz vlastitih izvora IVS-a, u planu ove godine.

Deset sustava se gradi

U sklopu IVS-a do sada je izgrađeno i stavljeno u funkciju deset sustava kanalizacije malih naselja s pripadajućim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda. Ukupna duljina kanalizacijske mreže u funkciji je oko 32 kilometara, pretežno gravitacijskih kolektora, a u dijelovima naselja postavljeni su i tlačni kolektori i pripadajućih deset crpnih stanica. Uređaji za pročišćavanje otpadnih voda su u rasponu kapaciteta od 100 do 500 ekvivalent stanovnika. Na svim pročistačima primijenjen je drugi ili treći stupanj pročišćavanja, s time da se II stupanj odnosi na biološki postupak, a III stupanj na biološki postupak uz uklanjanje dušika i fosfora. U funkciji su tako kolektorske mreže i pročistač Roč, Prhati, Rudani, Topit, Kašćerga, Marčenegla i Marčeneško Polje, Vrh, Grdoselo, Šćulci - Paladini i Draguć. Izgradnja ovih deset sustava je financirana u većem udjelu vlastitim sredstvima, a dio je sufinanciran iz redovnog programa Hrvatskih voda. Izgradnja kolektorske mreže sustava Vrh bila je sufinancirana iz sredstava Ministarstva poljoprivrede u udjelu od 54 posto.

Pred dovršetkom ili u izgradnji je također deset sustava odvodnje, što obuhvaća 44 kilometra kanalizacijske mreže, 27 crpnih stanica i 4 pročistača. Osim sustava koji se grade uz sufinanciranje iz fonda za Ruralni razvoj, tu je i sustav Cesari -Bašići i Šajkovići - Tončići financiran vlastitim sredstvima i sustav Brajkovići - Trviž financiran vlastitim sredstvima uz sufinanciranje iz redovnog programa Hrvatskih voda u udjelu oko 11 posto. Proveden je postupak nabave i u tijeku je ugovaranje izgradnje za još dva sustava: Zarečje na području Grada Pazina i Rapavel u Općini Višnjan.

IVS je svoj program investicijskih ulaganja izgradnje sustava javne odvodnje i zaštite voda za prvih 86 naselja izradio prema prioritetu kojem su glavni kriteriji veličina naselja te blizina i veličina izvorišta. Zadnjih nekoliko godina bitno je ubrzana izgradnja tih sustava upravo zahvaljujući sufinanciranju europskim sredstvima što daje sigurnost i mogućnost da se brže gradi. Samo iz redovnog financiranja ne bi se moglo toliko sustava paralelno graditi pogotovo što su se cijene građevinskih radova u međuvremenu gotovo udvostručile. IVS je do sada u sustave odvodnje uložio ukupno 173 milijuna od toga najvećim dijelom vlastitih sredstava, dok su dio od oko 27 milijuna kuna sufinancirale Hrvatske vode i 1,5 milijuna kuna Ministarstvo poljoprivrede.

Vlasnici turističkih objekata vrše pritisak

"Gdje god dođemo raditi ljudi su postali jako nestrpljivi. Poseban problem je da danas gotovo u svakom naselju, čak i u ruralnom dijelu Istre, postoje apartmani i kuće za odmor. Zanimljivo je da nemamo pritužbe turista, već vlasnici objekata često vrše pritisak. Problematično je organizirati vrijeme za izgradnju jer zahtjevi su im da se ne radi od svibnja do listopada, ukazuje na probleme Maurović.

Cijena jedinstvenog priključka IVS-a je 285 kuna po priključku. Zna se desiti da se novi korisnici po izgradnji sustava odbijaju priključiti ili to nevoljko čine, ali je zbog tako velikih ulaganja zakon predvidio da se moraju spojiti u roku od godinu dana od izgradnje, inače mogu biti sankcionirani. Kako su to sve manji sustavi i u vodozaštitnim su područjima, cijene pročišćavanja na pročistačima su nešto više, ali korisnici tih sustava IVS-a imaju istu cijenu kao što imaju oni gradskih komunalaca na tom području.

Povezane vijesti

• VIŠNJAN: Končarova ulica i dalje zatvorena
• Radovi na kabelskoj kanalizaciji u Busolerskoj ulici i Šišanskoj cesti