Vremeplov Glasa Istre: Umag šampion turizma, u Puli natjecanje vatrogasaca, što je GDPR?

(Snimio Zoran Oljača)

Šestog i sedmog listopada 1979. godine Glasa Istre je izašao kao dvobroj. Na naslovnici lista, pored vremenske prognoze, objavljen je članak "Uhvaćen pljačkaš dviju zagrebačkih banaka", a već u podnaslovu stajalo je da je Ladislav Kovačić priznao oružanu pljačku u ekspozituri Jugobanke prije pet godina.

Prema tadašnjem priopćenju zagrebačke policije, nakon intenzivnog dvomjesečnog rada, u ponedjeljak 1. listopada policajci su lišili slobode Ladislava Kovačića (26) elektroničara bez stalnog zaposlenja, oženjenog i oca jednog djeteta, dosad neosuđivanog, nastanjenog u Zagrebu, zbog osnovane sumnje da je 26. srpnja te godine oko 19 sati izvršio oružanu pljačku u filijali Zagrebačke banke u naselju Siget i tom prilikom odnio 758.000 dinara.

Radnici Gradskog sekretarijata unutarnjih poslova Zagreb lišili su slobode Ladislava Kovačića oko 23 sata dok se vozio zagrebačkim ulicama u automobilu koji je kupio od prisvojenog novca. Prilikom pretresa u stanu i na drugim mjestima pronađeno je 302.500 dinara, 1.204 američkih dolara, 15.750 austrijskih šilinga, 6.150 talijanskih lira, pištolj marke "beretta" i veću količinu količinu tehničke robe. Novac, osobni automobil Audi 50 LS, motocikl Suzuki od 750 kubika, pištolj i tehnička roba privremeno su oduzeti jer se osnovano sumnja da potječu iz krivičnog djela.

Nakon što su mu predočeni dokazi, Ladislav Kovačić je priznao djelo. U tijeku kriminalističke obrade on je radnicima Gradskog sekretarijata unutarnjih poslova Zagreba priznao da je izvršio oružanu pljačku u ekspozituri Jugobanke u Zagrebu prije pet godina, točnije 16. kolovoza 1974. prisvojivši 186.582 dinara, od čega je dio u dinarima, a manji dio u stranoj valuti.

Glavni, uokvireni naslov članka na naslovnici dvobroja od 6. i 7. listopada 1979. godine, govorio je o tome da je predsjednik Tito upoznao predsjedništva SFRJ i CKSKJ na šestoj konferenciji nesvrstanih. Naslov je bio "Značajan korak u afirmaciji nesvrstanih zemalja". Također, navedeno je da je na konferenciji zabilježen izuzetan doprinos druga Tita u radu i rezultatima konferencije u Havani. Također, toga dana Glas Istre je pisao i da je "Umag šampion turizma".

Kako je tada prenio Tanjug, tradicionalna turistička patrola Turističkog saveza Hrvatske, Drugog programa Radio Zagreba, zagrebačkog "Večernjeg lista", te Auto-moto saveza Hrvatske nakon obilaska 50 turističkih centara na obali i unutrašnjosti zemlje zaključila je da nagrade - "Zlatnu amforu" i "Veliko zlatno sunce" dodijeli umaškom području nagradu za izvanredne rezultate u turizmu. Na prigodnoj svečanosti u hotelu "Adriatic" Umag je proglašen za šampiona turizma 1979. godine, a turističkim radnicima uručeni su "Zlatna amfora" i "Veliko zlatno sunce".

(Snimio Zoran Oljača)

Vatrogasci u Puli

Tadašnji broj Glasa Istre donio je i vijest iz Pule koja je bila domaćin najmasovnijeg natjecanja vatrogasaca iz tadašnje Republike. Pod naslovom "Za efikasniju borbu protiv požara" navodi se da je nakon Ludbrega, Nove Gradiške, Trogira, Krapine i Petrinje, Pula bila šesti grad u kojem se održava najmasovnije natjecanje vatrogasaca Republike.

Tijekom subote i nedjelje gotovo dvije tisuće vatrogasaca iz cijele Hrvatske ogledalo se u više vatrogasnih disciplina i pokazalo svoju spremnost i za najteže protupožarne intervencije. Da su ovakve provjere vještine vatrogasaca neophodne i da mnogo toga ovisi baš o vještini vatrogasaca, govore i brojne njihove stvarne intervencije. U 1978. godini u SR Hrvatskoj bilo je ukupno 2.390 požara u kojima je 27 osoba izgubilo živote, 94 ih je ozlijeđeno, a načinjena je šteta od preko 423 milijuna dinara.

Godinu dana ranije bilo je 2.030 požara, u kojima je poginulo 20 osoba, osam ih je ozlijeđeno, a šteta je bila rekordna: više od 483 milijuna dinara. U članku nadalje piše kako je godinu dana ranije najviše požara bilo u priobalnom dijelu, odnosno na područjima zajednica općina Rijeke i Splita. Bili su to uglavnom požari na otvorenom prostoru. U prvih šest mjeseci 1979. godine zabilježen je porast broja požara od 31 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.

Ukupno je do konca lipnja u Hrvatskoj u Hrvatskoj zabilježeno 1.435 požara, a ukupna šteta iznosi 331 milijun dinara, od čega čak 289 milijuna otpada na četiri najveća požara - u PIK-u "Vrbovec", tvornici "Ze-ce"u Karlovc, "Međimurskoj trikotaži" u Čakovcu, te u bujskom "Digitronu". Veći požari šuma u istom razdoblju izbili su na Hvaru, Pelješcu, zatim kod Splita, Šibenika i Pule, a šteta se procjenjuje na oko 50 milijuna dinara.

U SR Htvatskoj, kako piše u članku, danas postoje 32 općinske profesionalne vatrogasne jedinice sa 1.200 profesionalnih vatrogasaca, zatim 83 profesionalne vatrogasne jedinice u radnim organizacijama, sa 1.810 vatrogasaca, 2.154 dobrovoljnih vatrogasnih društava u radnim organizacijama, selima i drugdje, koja imaju ukupno 75.973 operativna vatrogasca.

(Snimio Zoran Oljača)

Plinobeton

Kada se govori o Puli, novinar Ratko Radošević autor je članka u kojem se govori kako do brže i jeftinije stanogradnje. Pod naslovom "Zanemareni plinobeton" piše da prefabrikati od plino i pjenobetona u nas se vrlo malo upotrebljavaju, iako imaju mnogo prednosti, među kojima i odličnu toplinsku izolaciju.

Veća primjena plino i pjenobetona mogla bi ubrzati stambenu izgradnju koja zaostaje ne samo za društvenim potrebama nego i za planovima. Prefabrikati od plino i pjenobetona četiri su puta lakši od betona i vrlo su pogodni za industrijsku stanogradnju, ali još se uvijek prihvaćaju s neopravdanom dozom sumnje.

"U našoj zemlji ove će se godine proizvesti oko 500.000 prostornih metara plino i pjenobetona", rekao je u članku inženjer građevinarstva, direktor "Porobetona" Baltazar Katić. "Porobeton" je Poslovna jedinica jugoslavenskih proizvođača plino i pjenobetona i sjedište ima u Puli. "U odnosu na prošlu godinu proizvodnja će ove godine porasti za 16 posto".

Ti podaci govore da se građevinari sve više koriste plinobetonom. No, postoji i dodatno objašnjenje: na povećanje potrošnje utjecala je i nestašica cementa tako da su se građevinari više obraćali tvornicama plinobetona. "Siporex" iz Pule naša je najstarija tvornica plinobetona osnovana 1962. godine.

Hoće li (i kada) i naše tvornice ponuditi građevinarima prefabrikate velikih dimenzija koji će omogućiti razvoj industrijske stanogradnje?

- S partnerom iz Čehoslovačke pregovara se o isporuci opreme. Do 1985. godine iz Čehoslovačke bi mogla stići oprema za tri proizvodne linije. Najbliži sklapanju takvog ugovora je tuzlanski "Siporex". Prefabrikati plinobetona iz tvornice mogu izaći potpuno obrađeni. Dovoljno ih je postaviti u u zgradu. U zidu fasade, koji se postavlja pomoću dizalice, nalazi se i ugrađeni prozor a s unutrašnje strane, u stanu, na taj su zid već postavljene i tapete.

Takav način omogućuje bržu stanogradnju i on je moguć i kod višekatnica. Naravno, potrebna je betonska ili čelična noseća konstrukcija. U vrijeme žestoke energetske krize u prvi plan izbija i izuzetno dobra toplinska izolacija plino i pjenobetona. Prirodno vlažan plinobeton je četiri puta bolji izolator nego puna cigla jer su oko 75 posto njegova volumena okrugle pore u kojima je zatvoren zrak. Zbog toga i tanji zid pruža dobru toplinsku izolaciju.

Smanjenje potrošnje energije u svijetu se želi postići i pooštravanjem propisa. I kod nas pripremljene su izmjene saveznih propisa iz građevinske toplinske tehnike kojima se žele toplinski gubici smanjiti za 50 posto. Savezni zavod za standardizaciju trebao bi ih uskoro donijeti. Proizvođači plino i pjenobetona u tome vide velike mogućnosti za povećanje svoje proizvodnje, a time i svoje obaveze u općoj akciji štednje energije, istražio je Ratko Radošević.

(Snimio Zoran Oljača)

Isabella Rosselini

Na zadnjoj stranici toga dvobroja, u rubrici "foto šareni globus" objavljena je velika fotografija na kojoj je Perth Wills de Anne od 23 godina. Za nju je pisalo kako je vrlo tražena manekenka. Te je godine (1979.) na Havajima prikazala s uspjehom niz novih modela kupaćih kostima. Posebno zapaženi bili su oni zatvoreni gotovo do samog vrata. I za kraj, ispod fotografije poznate manekenke našao se i tekst iz Rima.

U njemu piše da je na ovogodišnjem filmskom festivalu u Veneciji trijumfirala Isabella Rosselini (27), kćerka Ingrid Begman i pokojnog talijanskog režisera Roberta Rosselinija. Isabella je nastupila u filmu ("Il prato" (Livada) autora Paola i Vittorija Tavianija, inače poznatih po ranijem nagrađenom filmu "Ja sam bog otac". Iako Isabella nije imala specijalnih ambicija da postane glumica, jer je njena želja da bude novinarka, nesumnjive su njezine kvalitete i mnogi kritičari kao i publika uspoređuju je sa slavnom majkom.