VIDEO / Istriotski je sačuvan u samo šest mjesta: Onaj koji ga govori, poznaje i istrovenetski, talijanski, hrvatski i engleski jezik

Nastup midi pjevača Zajednice Talijana "Pino Budicin" iz Rovinja (Snimio Zoran Oljača)

Predstavljanjem do sada neobjavljenih pjesama na istriotskom te nagrađivanjem najboljih literarnih i video-uradaka, uz nastup midi pjevača i solista Zajednica Talijana "Pino Budicin" iz Rovinja, u Zajednici Talijana u Šišanu održan je treći dan ovogodišnjeg 12. Festivala istriotskog narječja.

Osam neobjavljenih pjesama

- Svi smo jako uzbuđeni jer ovdje je riječ o poslu na kojem radimo već godinu dana i mogu reći da ovaj festival raste iz godine u godinu, rekao nam je jedan od organizatora Festivala istriotskog narječja Claudio Grbac. Dodao je kako je ovo jedan od najvećih događaja koji su od velikog značaja za autohtonu talijansku zajednicu Istre.

- Ove smo godine zaprimili osam neobjavljenih pjesama koje su otpjevane na istriotskom narječju. Rad na organizaciji ovog festivala vrlo je kompleksan iz razloga što se svaki zaprimljeni rad mora prevesti na svih pet jezičnih idioma. Moram ovim putem istaknuti da smo lani dobili priznanje jer su istriotski jezici stavljeni na listu nematerijalne kulturne baštine Hrvatske.

To nam je zahvala za naš trud i rad, a istovremeno velika obveza za rad u budućnosti. Naša je intencija, prvenstveno, baviti se djecom koja pohađaju vrtiće i škole. Zbog toga dobar dio programa Festivala radimo upravo za njih. Zato i izdajemo vježbenice i knjige, a tu su, recimo, za njih i osmišljene igre, rekao nam je nadalje Grbac.

Prva dva dana festivala bila su jako dobro posjećena. Prvog dana u sportskoj dvorani škole u Balama 68 djece osnovnih škola imala su prilike prisustvovati prezentaciji knjižice "Pimpa i Pinocchio", pogledali su animirani film "Bibi i njezin svijet", a na kraju je u kaštelu Bembo održana predstava "Pimpa i Pinocchio" čiji su autori Petra Blašković i Šandor Slacki. U četvrtak je održana literarna večer u kojoj je predstavljena zbirka pjesama Marie Sciolis, a prethodno su o zaštiti istriotskog jezika govorili Paolo Demarin i Germanno Fioranti. Iste su večer nastupili zborovi iz Šišana, Galižane i Vodnjana.

Istriotski sačuvan u šest mjesta

Na natječaju vezanom za literaturu i video ove su godine pristigla 32 rada, a podijelit će se nagrade u kategorijama nižih razreda, viših razreda, srednje škole i odraslima. Riječ je o literanim radovima, prozi i video uradcima.

- Mislim da Festival istriotskog narječja svake godine donosi nešto novo, a sama inicijativa da se on pokrene od strane uključenih zajednica Talijana, Šišana, Vodnjana, Galižane i Rovinja predstavlja nešto jako inovativno i mogu reći da smo u Talijanskoj uniji na to jako ponosni. Ljdi koji to organiziraju uvijek su korak ispred drugih. Svaka im čast.

Ovo je najbolji način da se njeguje jezik i identitet autohtonih Talijana koji žive na ovom području. Osim toga, zajednica se na taj način otvara prema drugima, a kada govorimo o istriotskom narječju naglasio bih kako je doista težak za naučiti. Onaj koji govori istriotski, poznaje i istrovenetski, talijanski, hrvatski i engleski jezik. To nije mala stvar, rekao nam je predsjednik Talijanske unije Maurizio Tremul.

Za ljude koji ga govore, istriotski jezik veliko je bogatstvo. Bogatstvo je i za kulturu svih nas koji živimo u Istri. Cijenim sve što se ovdje radi i došao sam zahvaliti u ime Talijanske unije organizatorima ovog festivala. Nemam dvojbe da će ljudi koji na njemu rade ispunjavati uvjete koje je dalo Ministarstvo kulture kada je lani istriotski stavilo na listu nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatske, rekao je Tremul.

Istriotski ili istroromanski jezik, skupina je predmletačkih autohtonih romanskih govora. Ti govori čine jezični otok na jugu Istre, a danas su ostali sačuvani samo u šest mjesta: Rovinju, Vodnjanu, Balama, Fažani, Galižani i Šišanu. Njihovi su govornici u velikoj većini osobe starije životne dobi. Cilj ovog festivala je njegovo oživljavanje, predstavljanje široj zajednici, posebice u mjestima gdje se i dalje koristi kod dijela mlađe populacije. Istriotski se početkom prošloga stoljeća govorio i u Puli, ali ga je ubrzo potisnuo istrovenetski dijalekt. Danas se istriotski dijalekt sve manje koristi u Fažani, gdje gotovo da više i nema govornika.