Potpisan ugovor za projekt Sustava za rano upozoravanje i upravljanje krizama

(Hina/EPA)

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt Sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama vrijedan 63 milijuna kuna, koji se s 85 posto financira iz EU fondova, potpisan je u utorak u Ministarstvu unutarnjih poslova (MUP).

Ugovor su potpisali ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić te generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković. Uspostavom tog sustava očekuje se znatno brže obavješćivanje građana i sudionika sustava civilne zaštite putem mobilnih telefona o opasnostima koje prijete i mjerama koje je potrebno poduzeti u cilju smanjenja ljudskih žrtava i materijalnih šteta.

Ministar Ćorić istaknuo je kako je ugovor vrijedan 63 milijuna kuna uz nacionalnu komponentu od 9,5 milijuna kuna, što znači da će 54 milijuna kuna biti financirano bespovratnim sredstvima EU. Njegovom realizacijom omogućit će se pravodobne reakcije hrvatskog sustava za rano upozoravanje i upravljanje krizama i ojačati spremnost na eventualne krize, rekao je Ćorić izrazišvi nadu da će sredstva biti iskorištena na najbolji mogući način za jačanje sigurnosti RH i svih njezinih službi.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović ocijenio je kako se uz pomoć struke i odgovornog ponašanja građana došlo do povoljne epidemiološke situacije. Želimo ukazati da i kroz vrijeme krize nismo zaboravili promišljati što nas može čekati u budućnosti, rekao je dodavši da se intenzivno već nekoliko godina ulaže u sustav civilne zaštite ulaganjem u opremu žurnih službi.

Projekt Sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama ocijenio je kao vrlo vrijedan i nada se da će uskoro realiziran, jer su osigurana sredstva EU u iznosu od 54 milijuna kuna, odnosno 85 posto ukupne vrijednosti projekta.

Radi se o modernoj tehnologiji za upravljanje krizama 21.stoljeća, a pandemija koronavirusa nas je osvijestila koliko je važno ulagati u taj sustav uz participaciju građana i pravilno informiranje i upravo kroz ovaj sustav informiranje građana podižemo na višu razinu, poručio je Božinović.

Dodao je kako se nijme upozoravaju građani da se nalaze u blizini prirodnih katastrofa - požara, poplava, potresa - i da se mogu slati upozorenja o bilo kakvoj velikoj nesreći - epidemiji, terorističkom napadu ili havariji - te daju informacije što se događa i kako pratiti daljnje upute, konkretno Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Uloga medija će biti i ubuduće nezamjenjiva, no bitno je da prva informacija dođe do svakog građanina kako se spriječile katastrofe i neželjene posljedice, naglasio je Božinović. Pojasnio je kako pojavom novih postojeći sustav javnog uzbunjivanja polako odlazi u drugi plan i bit će zamjenjivan novim sustavima, jer je pokazao nedostatke u slabo naseljenim krajevima.

Danas građani više-manje imaju pametne telefone na koje mogu dobiti konkretne informacije u jedinici vremena kakva opasnost može prijetiti, a uz to imamo i obvezu to implementirati prema Direktivi EU iz 2018., napomenuo je Božinović. Dodao je kako je u krizi pojačan angažman, dok smo se nosili sa pandemijom istodobno smo pripremali i projekte koji će omogućiti da ćemo svaku novu krizu, ako ih bude, dočekati puno spremniji.

Europska unije je iz ove pandemije naučila da mora više ulagati u sustav civilne zaštite, što i čini kroz plan oporavka za Europu, ali i kroz izdvajanje više sredstava u višegodišnjem financijskom okviru 2102. do 2027. pa će se i u civilnu zaštitu ulagati veća i značajnija sredstva, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova.

Ključ je, dodao je, pripravnost sustava civilne zaštite i njegovo umrežavanje sa sustavom zdravstvene zaštite, jer ta dva sustava zajedno iznose i ovu krizu. Ubuduće će biti još efikasniji, a kriza je pokazala da smo među najefikasnijma u svijetu i to je dovoljan ulog u optimizam da ćemo se, zatreba li, i ubuduće znati nositi sa svim izazovima za sigurnost i zdravlje hrvatskih građana i naših gostiju, ocijenio je Božinović.