Posljedice klimatskih promjena odrazit će se na sve djelatnosti. Stoga će se povećati potrebe za hlađenjem u zgradama, dolazit će, zbog visokih temperatura, do šteta na infrastrukturi, nedostatka vode za potrebe kućanstava i turizma, smanjenja vegetacije, a ljudi će češće stradavati od toplinskih udara

U povodu 1. ožujka, Međunarodnog dana civilne zaštite i Dana civilne zaštite u Republici Hrvatskoj, Služba civilne zaštite Pazin u suradnji s IDA-om (Istarskom razvojnom agencijom) upriličila je okrugli stol pod nazivom "Klimatske promjene - izazovi za Civilnu zaštitu". Nastojanja organizatora bila su razmatrati pitanja vezana uz očekivanja klimatskih promjena u razdoblju do 2040. godine i upoznavanje sudionika s prijedlogom Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u RH za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu.

Težište je bilo u području upravljanja rizika od katastrofa te upoznavanje osoba iz sustava Civilne zaštite s Life Sec Adapt projektom, dokumentima izrađenima u sklopu projekta za područje Pazina i prilagodbom klimatskim promjenama i s time povezanim aktivnostima.

- Svakodnevno smo suočeni s pokazateljima koji upućuju na klimatske promjene. Stoga i sustav Civilne zaštite treba prilagoditi takvim okolnostima, rekao je Mladen Kiković voditelj Županijskog centra 112 Pazin.

Među opasnostima koje klimatske promjene mogu donijeti Istri su ponajprije podizanje razine mora i povećanje temperature zraka što, zbog velikih suša, može dovesti do poremećaja u vodoopskrbi i pojave velikih požara otvorenog prostora. Stoga Civilna zaštita, preventivno kroz prostorne planove i razne operativne planove s jedinicama lokalne samouprave nastoji umanjiti posljedice koje klimatske promjene mogu izazvati na našem području. Renato Kalac, samostalni nadzornik za prevenciju i pripravnost govorio je prijedlogu Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj koja između ostaloga predviđa jačanje ljudskih i tehničkih kapaciteta za provedbu istraživačkih i primijenjenih aktivnosti iz područja klimatskog modeliranja te analize i interpretacije opaženih i očekivanih klimatskih promjena. Prioriteti su, u skladu s time, osiguranje održivog regionalnog i urbanog razvoja, preduvjeta za gospodarski razvoj ruralnih područja, priobalja i otoka, održivog energetskog razvitka, jačanje upravljačkih kapaciteta umreženim sustavom priopćavanja i ranog upozorenja, te osiguranje kontinuiteta istraživačkih aktivnosti.

Claudija Pučić iz IDA-e predstavila je Life Sec Adapat projekt u kojem su sudjelovali gradovi Pazin, Buzet, Labin, Rovinj, Pula i Poreč i u kojem je za svaki grad izrađen početni klimatski scenarij, metodologija za izradu procjene rizika i ranjivosti strategija, kao i plan prilagodbe klimatskim promjenama. Pučić je svoje izlaganje usmjerila na Grad Pazin na čijem se području može očekivati smanjenje populacije šumskih vrsta uslijed učestalih požara, kao i učestalost poplava i toplinskih valova. Posljedice klimatskih promjena odrazit će se na sve djelatnosti. Stoga će se povećati potrebe za hlađenjem u zgradama, dolazit će, zbog visokih temperatura, do šteta na infrastrukturi, nedostatka vode za potrebe kućanstava i turizma, smanjenja vegetacije, a ljudi će češće stradavati od toplinskih udara.

Sve će se to odraziti i na turizam kroz povećanje troškova koji će utjecati na cijene i u konačnici na broj dolazaka i noćenja. Stoga je nužno smanjiti emisije CO2, povećati skrb o zelenim površinama, a što je izuzetno važno, treba stalno educirati stanovništvo kako bi bilo spremno na neželjene scenarije, ali i kako bi svojim aktivnostima i načinom ponašanja umanjilo, koliko je to moguće, intenzitet posljedica klimatskih promjena.