Postoji nada da će, unatoč ni malo povoljnim događanjima na istoku Europe kao i na levantinskom dijelu Mediterana, ova turistička godina za Kristjana Staničića, direktora Hrvatske turističke zajednice u drugom mandatu te samim time i jednu od najznačajnijih osoba hrvatskog turizma novijeg doba, ova godina ipak biti manje turbulentna od niza prethodnih.

Dvije pandemijske, nakon toga uvođenje eura što je izazvalo, istina očekivane, cjenovne potrese da bi se ova turistička sezona konačno, u velikom dijelu, mogla uspoređivati s 2019., zadnjom koja nije imala dodatne turbulencije.

Iza čelnih ljudi hrvatskog turizma najvažnija su ovogodišnja sajamska događanja, cijeli niz promotivnih aktivnosti, pripreme, maksimalno usklađene s lani implementiranom Strategijom razvoja održivog turizma su obavljene te je s Velikim petkom počeo središnji dio turističke godine. Budući da je Staničić osoba iznimne profesionalne dinamike, sveprisutan, čovjek koji godišnje u zrakoplovima i automobilima prijeđe na desetke tisuće kilometara, moguće ga je susresti na najrazličitijim lokacijama važnim za uspješnost hrvatskog turizma. Mi smo tako dio ovog razgovora obavili u Napulju, za vrijeme trajanja BMT-a, Turističke burze Mediterana što je ujedno i najznačajniji sajam takvog tipa na obalama najvažnijeg mora na svijetu.

Pomalo atipičan, većeg su globalnog značaja oni u Londonu ili Berlinu, a za Hrvatsku je to i minhenski, susret najznačajnijih ljudi turizma na Mediteranu bio je zapravo nemali pomak i za našu percepciju – našeg turizma.

Zrakoplovne veze

Lijepo je bilo ovih dana u Napulju, iako ovaj dio Italije nije emitivan u turističkom smislu, vide se značajni pomaci koji bi mogli dovesti na naše obale i kontinentalne posebnosti dodatni broj Talijana. Uostalom, s obzirom na to da pet regija južno od Rima ukupno imaju oko 13 milijuna stanovnika, nemali je i to potencijal novih gostiju. Ono što je pak u Napulju bilo jako vidljivo, Mediteran nas doživljava kao jednu od najpotentnijih država, prostor koji bi u sljedećim godinama mogao doživjeti novu veliku valorizaciju, napredak u svakom smislu?

– Glavnina sajamskih događanja je iza nas, prošli smo uistinu sva najvažnija događanja takvog tipa i ne samo u Europi jer prisutni smo bili i na tržištu SAD-a. Jednako kao i u Napulju, pomake smo činili i odlaskom na sajam turizma u Španjolsku, u Madrid. Koliko god da dio Italije koji ste naveli, njihovih pet najjužnijih regija ne računamo li otočnu Siciliju, ne percipiramo kao emitivne jer nam daleko najveći broj talijanskih gostiju stiže iz nama najbližih, najsjevernijih regija, sasvim je sigurno da će se sada, s boljim zrakoplovnim vezama, pojaviti i nemali broj gostiju s talijanskog juga. I time popraviti ukupni broj talijanskih gostiju, kao i povećati udio gostiju iz te zemlje u našim dalmatinskim županijama.

Slično bismo mogli razmišljati o Španjolskoj, država je to s preko četrdeset milijuna stanovnika. Istina, njihove vlade, talijanska i španjolska, silno potiču ljetovanje u svojim zemljama, no s obzirom na tako velik broj stanovnika koji imaju potrebu i naviku ljetovanja, i mi možemo doći do jako lijepih brojki. Istina, i Njemačka potiče domaći turizam, ali oni nemaju toplo more pa je na kraju ipak odabir Mediteran, mi se nadamo u najvećem broju Hrvatska.

Gledamo li na zemlje iz središnje i zapadne Europe, sasvim sigurno i one sa sjevera kontinenta, naš zaokret prema održivom turizmu koji je i zakonski definiran, nailazi na jako dobre ocjene struke, samim time i potencijalnih turista. Koliko je danas ekologija važna prigodom odluke o odabiru mjesta za odmor?

– Jako je važna i mi itekako mnogo radimo na promociji naših prirodnih ljepota, velikog broja nacionalnih parkova, parkova prirode i općenito zaštićenih krajolika. Hrvatska uistinu i jest ekološki, prirodno očuvana zemlja koja, zahvaljujući i spomenutoj Strategiji, ne bi trebala činiti greške u svom budućem razvoju. Da, mi moramo investirati, posebno u hotele, a pritom će se voditi računa o zaštiti i očuvanju prostora i prirode. Kad pitate za skalu stavova, mogli ste vidjeti, za nedavnog sajma turizma u Münchenu da je Nijemcima ekologija, odnosno ekološka očuvanost države i zakonska regulativa koja skrbi o očuvanju prirodnih resursa na samom vrhu parametara koji utječu na odabir mjesta ljetovanja.

Pitanje kvalitete

Jako dobro je odjeknuo podatak iz Münchena prema kojem je Hrvatska za Nijemce četvrta najpoželjnija mediteranska destinacija. Iza nas su Francuska, pa Grčka i Nijemcima jako draga Turska, da o sjeverno američkim državama ni ne govorimo.

– Hrvatska je u velikoj mjeri autodestinacija. Budući da imamo jako dobru mrežu autocesta, da se nalazimo u šengenskom prostoru, da smo jedna od najsigurnijih država svijeta, na kraju krajeva da se iz Bavarske do nas autocestom stiže za svega nekoliko sati, jasno je kako se penjemo na skali preferencije u odabiru mjesta ljetovanja kad su u pitanju naši najvažniji, njemački gosti. Dakako, treba permanentno raditi na podizanju kvalitete, smještaja i ponude, da bi se taj status zadržalo jer Nijemci su po pitanju kvalitete posebno osjetljivi.

Mnogi turisti, ali i ljudi koji na najrazličitijim pozicijama oblikuju naš turistički proizvod, kao veliki potencijalni problem ističu pitanje cijena. Lani su one značajnije porasle, najava su da bi se rast, istina ne toliko naglašen, mogao dogoditi i ove godine. Kakva su vaša saznanja »s terena«?

– Vratimo se u ovom odgovoru na prethodno pitanje, ono o njemačkim gostima. Većina njih, što nam je i direktno priopćeno, ne problematizira toliko visinu cijena, iznosa koji kod nas moraju izdvojiti, kako za smještaj tako i za primjerice restoranske usluge. Oni naprosto očekuju da im se uloženo na maksimalno kvalitetan način vrati. Oni uvijek ističu pitanje kvalitete. Ako ih ona zadovoljava, cijena je na drugom mjestu. Kod nas je taj pojam uloženog i dobivenog raznolik. Govorimo li primjerice o našim restoranima, oni u najvećoj mjeri itekako zadovoljavaju oba parametra. Vrlo su kvalitetni, naše su namirnice svježe i odlične kvalitete, posebno kad govorimo o hrani iz mora, dok su cijene bitno niže nego u većini restorana na našim emitivnim tržištima. Primjerice, zanimljiva je priča s famoznom, lani toliko isticanom kuglicom sladoleda.

Kako čitavo ljeto obilazim sva naša ljetovališta, i osobno sam se uvjerio da je cijena najmanji problem. Primjerice u Hvaru je ispred jedne slastičarnice bio golemi red iako je kuglica bila prilično skupa. »Čarobna riječ« vam je kvaliteta. Hrvatska je odlično pozicionirana i sasvim sigurno, bez imalo lokalpatriotizma, jedna od najljepših zemalja Mediterana, pa i ne samo njega, dobre infrastrukture. Najviše pažnje i napora moramo uložiti u povećanje kvalitete i rezultati će itekako biti vidljivi. Zbog čega se uspoređivati s najjeftinijim državama, s njihovim turizmom? Hrvatska je ipak nešto sasvim posebno, kad dosegne, primjerice i u hotelskom smještaju, željenu kvalitetu, i nama će biti sasvim drugačija percepcija vlastite zemlje i njezinog turizma.

Nemali su problemi i s radnom snagom. Prema najavama, Hrvatska će ove godine u turizmu zaposliti više od 50 tisuća stranaca. Jesu li ti silni dolasci dogovoreni, hoće li biti problema u središnjem dijelu turističke godine?

– Taj proces ide svojim tokom. Mnogo se toga poduzima da se zadrži vlastitu, domaću radnu snagu, no bez stranih radnika je nemoguće poslovati. Rast potražnje za njima znači i to da nam turizam bolje posluje. Da nije tako, teško da bi rasla potražnja za stranim radnicima. Tu treba istaknuti i dodatni napor Vlade i MUP-a u smislu ubrzavanja procedure izdavanja radnih dozvola.

Rast standarda

S druge strane, velik je pritisak na rast primanja radnika u turizmu. Socijalno, profesionalno pa i nacionalno gledano, to je opravdano. Zadržat će se kvalitetna, domaća radna snaga. Takvu politiku plaća prihvatili su svi dionici u turizmu, velike hotelske kuće poput Valamara i ove su godine za više od deset posto povećale plaće. Ali – kako onda zadržati cijene na »hrvatskim« prosjecima, ili očekivanjima koja imamo kako mi domaći, tako i naši gosti?

– Politika plaća u turizmu je na dobrom, željenom smjeru. Nije, naime, bila normalna potplaćenost koja se nekad događala s primanjima bazne radne snage u turizmu. Teško je bilo očekivati da ćete, pored konkurencije na međunarodnom, mediteranskom planu, imati dovoljno kvalitetne radne snage ako su plaće bile ispod svakog prosjeka. Zadnjih se godina to popravlja, uostalom i to je dio Strategije razvoja održivog turizma, tako da polako dolazimo do itekako adekvatnih plaća.

Istina, s obzirom na to da plaće radnika jako utječu i na formiranje cijena, jasno je da ćemo se i po tom pitanju jako približiti najrazvijenijim mediteranskim državama poput Italije, Francuske ili Španjolske. Ali, opet ističem, zašto ne – predivna smo zemlja, silno privlačna. Proces podizanja kvalitete smještaja i ponude prati i proces povećanja primanja zaposlenika u turizmu, ali i ostalih materijalnih prava i u konačnici sasvim je logično da će se i cijene približiti onima koje pronalazimo u tim državama. Ali, kako god mi gledali na te procese, oni su našim gostima itekako razumljivi.

Obilaskom Napulja, s posebnim fokusom na analizu cijena, vidi se kako je taj grad dvadesetak posto skuplji od naših jadranskih središta. Pivo šest eura, čaša vina pet, sasvim kratka jela, antipasti od 7 do 10 eura. Zbog čega kod nas dolazi do tolikog »medijskog iščuđavanja« po pitanju cijena, kad je kod konkurencije, odnosno u državama iz kojih nam dolazi najveći broj turista, kud i kamo skuplje. Kad je u pitanju standard, Napulj je iza nas, plaće njihovih konobara i kuhara za dvadesetak su posto niže?

– Dobro, ne treba se čuditi, mediji i jesu tu kako bi propitivali, istraživali procese u društvu i gospodarstvu, pa tako i one u turizmu. Zna se postaviti i pitanje o odnosu standarda domaćih gostiju i cijena u turizmu, ali kako sam istaknuo i kod ponude jela i pića, i tu tržišni mehanizmi uvijek učine svoje. Prirodno je očekivati, u što smo se mogli i uvjeriti prošlog ljeta, kako će se jedan dio ponude itekako posvetiti domaćem gostu, njegovoj kupovnoj moći. Nadam se da će s kvalitetom sadržaja u turizmu i naš standard rasti. Da će i domaćim gostima odlazak na ljetovanje na naš Jadran biti lakše prihvatljivo zadovoljstvo.

I da završim ovaj set razmišljanja o cijenama, nakon svih izlaganja na sajmovima, ne samo naš nego i zaključak stranih partnera bio je kako smo u prosjeku dvadesetak posto povoljniji od većine konkurenata. Vjerujem da ove godine neće doći do porasta cijena, kao što je to bio slučaj lani. Nadam se kako će naprosto cijene ubuduće pratiti inflatorna kretanja te rasti u skladu s njima.

Također, moram istaknuti kako zbivanja u Hrvatskoj budno prati i naša konkurencija i inozemni mediji koji su u velikom broju prenosili objave iz naših medija, ponekad na način i u kontekstu koji je njima najviše odgovarao. To bi pak dovelo do objava u inozemnim medijima koje nisu odgovarale stvarnom stanju te smo često morali reagirati kako bismo zaštitili ugled hrvatskog turizma, a da bismo to u budućnosti sveli na minimum moramo težiti objektivnosti i uravnoteženosti, a ne senzacionalizmu.

Uskrs je pred nama, kakve su najave? Tradicionalno, uspješnost uskrsnog starta sezone, kao i dijela oko prvosvibanjskih blagdana kad dodatne praznike imaju primjerice Slovenci i Talijani, određuje i trend za čitavu godinu?

– Znate i sami da na taj podatak jako mnogo utječe kalendar, datum na koji nam Uskrs dolazi. Kasnije u travnju to znači i toplije, ljepše vrijeme što itekako može utjecati na broj gostiju i duljinu njihovog ostanka. Ove godine, iako je Uskrs zadnjeg dana ožujka, najave su jako, jako dobre, rezervacija otvorenih kapaciteta je velika.

Turistički djelatnici su zadovoljni što nam dakako signalizira i ostvarenje dobrih rezultata u mjesecima što slijede. Moram priznati da smo određenu najavu ovako dobrog uskršnjeg bukinga stekli i na velikim turističkim sajmovima, konkretne rezervacije to su potvrdile. Dakako, moramo imati u vidu geopolitička kretanja kao i gospodarska u nama emitivnim zemljama kako bismo dobili zaokruženiju sliku, ali ako sudimo prema prvim konkretnim rezultatima, da, optimisti smo, očekujemo jako dobru sezonu, ponavljanje rezultata kao i mogući rast u zoni do pet posto.

Povezane vijesti

• Milijun kuna za bazene, pola milijuna za hotele
• Troznamenkast rast turističkog prometa s tržišta Ujedinjenih Arapskih Emirata
• Hrvatska Zemlja partner na najvećem turističkom sajmu u Švicarskoj