Cijene nafte iznad 73 dolara, u fokusu Libanon i Fed

(Reuters)

Cijene zadržale su se u srijedu na međunarodnim tržištima iznad 73 dolara budući da je napetost na Bliskom istoku nakon napada u Libanonu bila protuteža povećanju zaliha u SAD-u pred odluku američke središnje banke o kamatnim stopama.

Na londonskom se tržištu barelom nakon podneva trgovalo po gotovo nepromijenjenoj cijeni u odnosu na jučerašnje zatvaranje trgovine, od 73,53 dolara. Jučer je zaključio trgovinu u plusu 1,10 dolara.

Značajnijih promjena u cijeni nije danas bilo ni na američkom tržištu gdje se barelom trgovalo po 71,11 dolara. Jučer je zaključio trgovinu u plusu 95 centi.

Trgovce je u utorak zabrinulo zaoštravanje napetosti na Bliskom istoku nakon eksplozija naprava ugrađenih u pejdžere u Libanonu u kojima je poginulo desetoro ljudi, a ranjeno ih je više od 2.700. Libanonski Hezbollah optužio je Izrael za "teroristički" napad, što je raspirilo strah od rasplamsavanja oružanog sukoba. Izraelska vojska trenutno provodi vojne operacije u okupiranom palestinskom Pojasu Gaze.

U srijedu poslijepodne Libanonom su ponovo odjeknule eksplozije. Ovaj puta eksplodirale su stotine voki-tokija, usmrtivši najmanje troje ljudi, prema izvješću libanonske Nacionalne novinske agencije, i ranivši stotine, izvijestili su mediji.

Sukob Libanona i Izraela značio bi otvaranje nove fronte na Bliskom istoku koji proizvodi gotovo trećinu svjetske nafte.

Strah od eskalacije sukoba u ključnoj proizvodnoj regiji nadovezao se na smanjenu proizvodnju u američkom dijelu Meksičkog zaljeva zbog uragana Francine. U utorak je u Meksičkom zaljevu još zatvoreno bilo nešto više od dvanaest posto proizvodnje.

Geopolitička napetost neutralizirala je rast zaliha u SAD-u.

Zalihe sirove nafte porasle su u prošlom tjednu za 1,96 milijuna barela, rekli su u utorak tržišni izvori, pozivajući se na podatke udruge proizvođača API, a porasle su i zalihe benzina i destilata.

Trgovci očekuju i sjednicu odbora američke banke za monetarnu politiku. Očekuje se da će Fed sniziti kamatne stope nakon nešto više od četiri godine zaoštravanja monetarne politike, i to vjerojatno za pola postotnog boda.

Niži troškovi zaduživanja trebali bi potaknuti gospodarsku aktivnost, a time i potražnju za energentima, ali trgovci su još na oprezu, vjerojatno zato što nisu sigurni koliko će ih Fed sniziti, objašnjava Giovanni Staunovo iz UBS-a, referirajući se na procjene da bi se središnja banka mogla odlučiti i za skromniji potez i sniziti ih za četvrtinu postotnog boda.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je objavila da je barel košarice nafte njezinih članica u utorak poskupio 80 centi, na 73,57 dolara.