Prosječna hrvatska plaća iznosi 1.307 eura neto, ali većina populacije ne dostiže ni medijan

Ilustracija (Unsplash)

Prema podacima servisa MojaPlaća, kojim upravlja portal MojPosao, vodeći portal za zapošljavanje u Hrvatskoj i dio Alma Career grupacije, u drugom kvartalu 2024. godine prosječna mjesečna neto plaća (s uključenim dodacima na plaću) u Hrvatskoj je iznosila 1.307 eura neto, što je 3 % više nego u prethodnom kvartalu i čak 15 % više nego u istom razdoblju 2023. godine.

Medijan* plaće je nešto niži i iznosi 1.200 eura, što znači da većina radnika prima manju plaću od navedenog prosjeka. U odnosu na prošli kvartal medijalna plaća narasla je za 1%, a u odnosu na isto razdoblje lani narasla je za 17 %.

Kako je rast medijalnih plaća na polugodišnjoj razini izraženiji u odnosu na prosječne neto plaće, možemo reći da je na tržištu došlo do većeg rasta nižih plaća. Slikovito rečeno, poslodavci još uvijek, u većoj mjeri, korigiraju niže plaće, dok su one više ipak manje zahvaćene . Također, plaće su u nešto većoj mjeri rasle u industrijama koje imaju nižu plaću u odnosu na prosjek nego kod onih industrija u kojima zaposlenici imaju viša mjesečna primanja.

Osim menadžerskih zanimanja, gdje su plaće u prosjeku 105 % više od prosječne (odnosno više od 2.673 eura), najplaćenija zanimanja su i dalje ona iz područja informacijskih tehnologija ( 29 % više od prosjeka, odnosno 1.683 eura) te tehnologije i razvoja (23 % više od prosjeka, odnosno 1.613 eura).

Najmanje prosječne plaće u Hrvatskoj imaju tekstilni radnici (- 37 %, točnije 826 eura), djelatnici u uslužnim djelatnostima (-31 %, odnosno 906 eura) i pomoćnim zanimanjima (-30 %, preciznije 915 eura).

Gledano po zanimanjima, ne uzimajući u obzir hijerarhijske pozicije (menadžment), najvišu mjesečnu plaću u prvih šest mjeseci imaju kontrolori leta, lead developeri te IT arhitekti.

Najpotplaćeniji radnici u Hrvatskoj su krojači, šivači, grafički pomoćnici, spremačice i frizeri.

Plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu su 7 % više od prosjeka te iznose 1.392 eura. S druge strane, primanja zaposlenika privatnih tvrtki u pretežno domaćem vlasništvu su 4 % niža od prosjeka (1.253 eura), prosječne plaće u tvrtkama u državnom vlasništvu se kreću oko 1.282 eura što je 2 % niže od prosjeka, a mjesečna zarada radnika zaposlenih u javnoj i lokalnoj samoupravi iznosi 1.275 eura.

U odnosu na prošlu godinu plaće su najviše rasle u javnoj i lokalnoj samoupravi (27 %), dok su najmanje rasle u udrugama (3 %). Za razliku od 2023. godine kada je privatni sektor brže reagirao na inflaciju, sada je vidljivo kako je i javni sektor krenuo u jaču korekrciju plaća.

Također, analize pokazuju kako radnici bez iskustva, koji se nalaze na početku karijere, zarađuju 1.007 eura (21% manje od prosjeka), dok oni s godinom do dvije iskustva imaju plaću od 1.084 eura (-15 %). Blizu prosječne hrvatske plaće dolazimo s tri do pet godina radnog iskustva, nakon čega krećemo zarađivati više od prosječne plaće.