KALENDAR RADOVA U VRTOVIMA

Pravi vrtlari ni u srpnju ne odmaraju; sada je idealno vrijeme za ove radnje

| Autor: Jelena Sedlak
(Foto: iStock)

(Foto: iStock)


Ni u srpnju ne prestaju intenzivni radovi u vrtu, a na njih se nadovezuje svakodnevno zalijevanje, pa za vrtlare još nema odmora. Već sada je stiglo idealno vrijeme za presađivanje kasnih kupusnjača, a usto se nastavlja berba graška, mahuna, salate, mrkve, blitve, krumpira… jer ubiranje zrelih plodova ne može čekati.

Ako smo u lipnju posijali sjeme kupusnjača, sada su dovoljno narasle da ih možemo presaditi na otvoreno. Mlade biljčice kelja, cvjetače, korabice, kupusa, brokule, šenona, kelja pupčara i broskve omiljena su hrana puževima, pa će ih odmah po presađivanju trebati zaštititi.

Pepeo drveta, ljuske jaja i čašice s pivom ukopane u zemlju dobra su ekološka zaštita, no danas postoje i mnogi gotovi preparati, a za sve je važno odmah ih uporabiti.

Došlo je vrijeme i za berbu prvih plodova rajčice, paprike, krastavaca i tikvica, a i krumpir treba što prije izvaditi, dok nismo zaboravili gdje smo ga uopće posadili.

Redovita berba rajčica, paprike, patlidžana, tikvica i krastavaca pospješit će zametanje novih plodova. Sada je vrijeme i za početak sjetve, odnosno sadnju povrća koje ćemo brati ujesen.

Čim oberemo grašak, mahune i salatu te izvadimo krumpir i luk srebrenac, zemljište treba pripremiti za druge kulture. Najprije ga prekopamo do 20 centimetara dubine, ukopamo gnojivo, pograbljamo i poravnamo te uklonimo sav korov. Tek tada ga možemo najprije zaliti, pa tek onda presađivati presadnice kupusnjača.

Najbolje je ako do tada imaju pet do šest razvijenih listova. Kupusnjače su veliki potrošač gnojiva, pa ih je dobro posaditi na mjestu gdje su ranije rasle mahunarke, koje su u tlo ispustile dovoljno dušika.

Sadimo ih na razmak od 60 do 70 centimetara, s isto takvim proredom. Sve kasnije sorte trebaju više prostora. Dodatna gnojidba bit će potrebna tek kada se biljke dobro ukorijene. Tada će zbog više zalijevanja početi rasti i korov, pa će ga trebati redovito okopavati.

Lisne uši također će biti prijetnja našim biljkama, pa će ih trebati uklanjati ili koprivom potopljenom u vodu na 24 sata, pepelom i duhanom ili pripravcima od neopitroida.

Najbolje bi bilo imati bubamare, njihove prirodne neprijatelje, ali ako odmah počnemo koristiti druga zaštitna sredstva, one neće imati hranu i neće se razmnožiti. Dakle, rješenje je u strpljenju.

U srpnju se beru i prvi plodovi paprike. One su vrlo žedne biljke, pa će ih trebati redovito i obilno zalijevati te dohranjivati kako bi bolje rodile. I one će trebati zaštitu od lisnih uši, a možda i od pepelnice i plamenjače.

Rajčicama je krajnje vrijeme za zakidanje zaperaka, no nemojte ih sklanjati iz vrta, nego ih bacite pod same biljke, koje najviše vole tu vrstu gnojidbe. Sada već vjerojatno trebate vezivati i treću etažu rajčica uz pritke kako ne bi polegle po tlu. Krajem srpnja dobro je rajčice preventivno zaštititi protiv plamenjače.

Kao drugi usjev obično se sade i krastavci kornišoni. Oni za berbu stižu već oko 40 dana nakon zametanja plodova, a najbolje rastu pri temperaturama od 25 do 27 stupnjeva. Krastavcima je za dobar rast potrebno i dosta vlage, kako u tlu tako i u zraku.

I mahune možemo ponovo posijati kao postrni usjev sredinom srpnja. Siju se na razmaku od 40 do 60 cm između redova, a u redu od četiri do sedam centimetara, zrno od zrna, no rast će i ako su posijane mnogo gušće. Svakako će ih biti dobro odmah i zaliti, kao uostalom i sve drugo zasijano povrće. To će omogućiti ravnomjernije nicanje, ali i zaštititi sjeme od mrava.

Sada se može sijati i postrna cikla. Ona se sije na dubinu od 2 do 4 cm i na međurednom razmaku od 40 do 50 cm.

I rotkvica se krajem srpnja može sijati kao postrni usjev, a najbolji predusjevi su mahunarke, špinat i salata. Nije ih uputno sijati na mjestu gdje smo prije imali kupusnjače. Špinat posađen krajem srpnja za berbu će dospjeti za 40 do 50 dana nakon nicanja. Od polovine mjeseca počinje sjetva luka srebrenca.

I mrkvu, peršin, poriluk, podzemnu korabu, radič, kineski kupus i salatu također možemo ponovo posijati u srpnju.

Osim sijanja i sadnje najviše će nas u ovom sušnom i vrućem ljetnom mjesecu zaokupljati zalijevanje i zaštita biljaka od bolesti, štetnika i korova.

Nekim biljkama će trebati i zasjenjivanje, jer ni njima ne paše prejako sunčevo zračenje, a to se najviše odnosi na cvjetnice.

Previše sunca mnoge biljke ne podnose, recimo hortenzije, ali ni pelargonije, kojima se znamo diviti na terasama Gorskog kotara, a u Primorju i na otocima neće usred ljeta biti tako lijepe kao u proljeće, kada je sunce manje intenzivno.

U srpnju možemo i sijati cvijeće, ali pod uvjetom da se tlo na kojem se sije sjeme ne smije osušiti. Višegodišnje vrtno cvijeće u srpnju ima značajnu prednost u odnosu na jednogodišnje biljke. Prije svega to je da već nekoliko godina rastu na istom mjestu.

One obično bolje podnose i mraz i zimu.

Među takve biljke, a koje se sada siju, spada i prelijepi sljez, nekada ukras svake male seoske kuće.

Moderni kultivari sljeza uopće više nisu skromni, već su to dvostruki, atraktivno obojeni veliki cvjetovi, koji cvatu svake godine, od ranog ljeta do kasne jeseni.

Osim sljeza vaš će vrt trajno krasiti i druge visoke cvjetnice, poput bazilikara, hibrida helenija, dugolisne veronice i ljetnog jorgovana. Sada od trajnica možemo posijati i ivančice, echinaceu, delphinium, pakujac i vučiku.

Od dvogodišnjeg cvijeća možemo sijati turski karanfil, dvogodišnji zvončić, srebrenku, češljugovinu, naprstak, ljekoviti žuti noćurak i pamuk čičak.

U srpnju se cvijeće najlakše sije ispod tanjura ili plastične ploče. Tako ga nećete izgubiti među korovima, a neće dobivati ni previše sunčeve svjetlosti, što je neophodno za male kotiledone biljke.

Najbolje je sjeme posijati odmah na stalno mjesto jer će u tom slučaju biljka ojačati prije početka prvih mrazova. Posijte više sjemenki kako biste imali rezervu u slučaju da neko sjeme ne nikne. Nakon klijanja višak biljaka može se presaditi lopaticom.

Kada posijane trajnice niknu, bit će ih dobro malčirati, što će zadržati vlagu u tlu i djelovati kao zaštita od korova. Svake godine trebate gnojiti tlo najmanje tri puta: prvi put kada se biljka počne razvijati u proljeće, drugi put kada se pojave pupoljci i treći put kada biljka počne cvjetati.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter