Arheološka baština i razvoj kulturnog turizma na području Vrsara

Na području općine Vrsar u lipnju se treba okončati troipolgodišnje istraživanje arheološkog nalazišta Monte Ricco gdje je pronađena velika rimska cisterna, a već je počela provedba novog trogodišnjeg znanstvenog projekta "Arheološki krajolik u održivom razvoju kulturnog turizma općine Vrsar (ArchaeoCulTour)". I ovaj, kao i prethodni projekt, financira Hrvatska zaklada za znanost i to s 1,5 milijuna kuna, koliko će u sljedeće tri godine zajedno odvojiti i Općina Vrsar (750 tisuća), Turistička zajednica Vrsara (540 tisuća) i turistička kompanija Maistra (210 tisuća kuna).

Šumovito područje s 20-ak nalazišta

Nositelj projekta je Filozofski fakultet Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, odnosno sveučilišni Centar za interdisciplinarna arheološka istraživanja krajolika, a sudjeluju sveučilišni profesori, arheolozi i konzervatori, ronioci i speleolozi.

- Ovim istraživanjima dobit će se čitav jedan arheološki, turistički i gospodarski poligon na području Vrsara, naglasila je dekanica Filozofskog fakulteta prof. dr. sc. Klara Buršić-Matijašić u uvodu jučerašnjeg predstavljanja projekta pred novinarima, čemu su prisustvovali i načelnik općine Vrsar Slobodan Vugrinec, suradnica u Općini i na projektu Vlasta Gortan te profesori s pulskog Sveučilišta koji su također dio istraživačkog tima, docenti Nataša Urošević, Nikola Vojnović i Kristina Afrić Rakitovac. Buduća istraživanja predstavio je voditelj projekta prof. dr. sc. Robert Matijašić, uz podatak da je na vrsarskom području zasad otkriveno 20-ak nalazišta.

- Cilj nam je prepoznavanje arheološke baštine i izrada baze podataka za područje čitave općine Vrsar, od poznatih do novih nalaza koja očekujemo na otvorenome, u pećinama i podvodnim nalazištima. Općina je to s golemim površinama pod gustom šumom, poput zaštićene šume Kontije. To su teško prohodna područja na kojima je otežano istraživanje, ali koristimo snimke iz zraka načinjene novom tehnologijom, i to prvi put u Hrvatskoj, koliko znamo. Snimanje je to koje prolazi kroz vegetaciju i dobije se rendgentski snimak područja koji pokazuje sve neravnine pa i one nastale ljudskim djelovanjem, kaže prof. Matijašić.

U timu znanstvenici, ronioci i speleolozi

Po njegovim riječima, nakon snimaka obavljat će se terenska istraživanja, a dobivena baza podataka bit će korisna za izradu arheoloških i turističkih karata te buduće prostorno planiranje,.

Suradnici na projektu, osim spomenutih, još su dr. sc. Davor Bulić i dr. sc. Katarina Gerometta s pulskog Sveučilišta te prof. Giovanni Boschian sa Sveučilišta u Pisi, zatim dr. sc. Sara Popović iz Zagreba, Katarina Šprem iz Varaždina, Marko Uhač iz Konzervatorskog odjela u Puli, Josip Višnjić iz Hrvatskog restauratorskog zavoda, Tina Slamar iz TZ-a Vrsara i Sanda Bravar iz Maistre te vrsarski ronioci i speleolozi, članovi RK-a "Ugor" Anton Prekalj, Ivan Gerometta, Mauricio Matukina, Roberto Gergeta i Milorad Harašić te Antonio Ciceran i Petra Pifar iz Speleokluba "Had".

Povezivanje znanosti, kulture i turizma

Važan dio projekta anketiranje je mjesnog stanovništva, stručnjaka i turista te na osnovu toga osmišljavanje načina predstavljanja kulturne baštine općine Vrsar. Sve u funkciji povećanja njezine atraktivnosti i unaprjeđenja kulturno-turističke ponude, a bez opasnosti od narušavanja integriteta arheološke baštine, poštujući sve principe i praksu konzervatorske struke. Rezultati projekta utjecat će na oblikovanje novih turističkih ruta i označavanje baštine, izradu turističkih karata, vodiča i ostalih sadržaja potrebnih za razvoj kulturnog turizma. Projekt je prošao i međunarodnu provjeru te dobio visoke ocjene, posebno zbog uspješnog povezivanja znanosti, kulture i turizma. (Duška PALIBRK)