Općina Ližnjan i tamošnja turistička zajednica ove će godine nizom manifestacija povezanih s potonućem talijanske izviđačke krstarice "Cesare Rossarol" obilježiti završetak Prvog svjetskog rata. Naime, brod je 16. studenog 1918. godine naletio na podvodnu minu, prepolovio se i potonuo u ližnjanskom akvatoriju na dubinu od 50 metara. Od 109 članova posade, preživjelo je njih 36. Obitelji stradalih u Ližnjanu su im podigli spomenik, a upravo će ovaj brod biti tema trećeg ciklusa ovogodišnjeg Ližnjanskog vremeplova koji će se održati ove subote. Okupljanje je u 11 sati na Matićevom pisku u ližnjanskoj uvali Kuje, nakon čega će se posjetitelji, u pratnji Sergia Goba, uputiti prema mjestu stradanja, gdje će odslušati zanimljivo predavanje o sudbini broda.
Cjelokupnu manifestaciju na današnjoj su konferenciji za novinare predstavili voditeljica TZ-a Općine Ližnjan Natali Palko Zirdum, ližnjanski načelnik Marko Ravnić, Latinka Janjanin iz Županijskog zavoda za prostorno uređenje, Robert Lehotkai iz tvrtke Diving Network i Katarina Pocedić, viša kustosica Povijesnog i pomorskog muzeja Istre. Osim predavanja, ovog će se mjeseca uz spomenik na Paleri postaviti i info - tabla s podacima o brodu, koja će se u svibnju naći i ispred općinske zgrade u središtu mjesta. Ravnić napominje da se to nadovezuje na općinski projekt Wonderland kojim se kane urediti bike staze od Svetice do Kargadura. U ližnjanskom TZ-u u svibnju će biti postavljena izložba "Cesare Rossarol nekad i sad", kao i originalno zvono s potonulog broda, visoko 33, a široko 30 centimetara, koje će biti posuđeno iz Povijesnog i pomorskog muzeja Istre. Izložba će, uz tematski meni, u srpnju biti postavljena i u restoranu Vela Nera u Šišanu. U kolovozu će se u ljetnom kinu Histri u Nezakciju prikazati 30-minutni dokumentarni film "Cesare Rossarol" Latinke Janjanin, koja kaže da je ideja krenula 2004. kad je izrađivala zelenu agendu za Ližnjan.
- Tad je posvećena pažnja olupini. Podatke o brodu tražili smo u Pomorskom muzeju u Trstu te od mještana Ližnjana. Brod dug 85, a širok 9 metara, plovio je iz Pule, a njegov kapetan Ludovico de Filippi trebao je osigurati siguran prolaz kroz četiri velika minska polja. Spašavanje preživjele posade bilo je otežano zbog hladnoće i naftne mrlje koja se širila oko potonulog broda. Dio ljudi prevezeno je u kasarnu Tegetthoff, a teže ozlijeđeni u Mornaričku bolnicu, rekla je Janjanin. Na pitanje je li brod istražen, kaže da je sustavno pustošen dugi niz godina. Ne radi se o zaštićenom kulturnom dobru, poput broda "Baron Gautsch". Međutim, u novije doba istraživanja provode članovi Diving centra u Krnici. U filmu govori i bivši ravnatelj Povijesnog muzeja Davor Mandić, te pokojni Ližnjanac Mate Milošević.
Robert Lehotkai u rujnu je najavio dolazak europskih novinara koji će objaviti priču o brodu, a snimit će i olupine Visa, Varesea i "Johna Gilmorea". Istog će se mjeseca održati Međunarodni festival podvodnog filma i fotografije "Bijeli lav 9", te stručna predavanja. Obilježavanje završava u studenom polaganjem vijenaca na mjesto potonuća te svečanom večerom. (M. VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)